Branko Grisogono

Ugledni hrvatski znanstvenik tvrdi: “Klima se mijenja, pozdravite se s poljoprivredom u Dalmaciji i spašavajte gradove uz obalu”

Ilustracija

Katastrofalne suše, poplave, potresi, alarmantno topljenje leda na Zemljinim hladnim polovima, dramatično povećanje globalne temperature…To se više, najvjerojatnije, ne može zaustaviti, tvrdi Branko Grisogono. Poznati znanstvenik i profesor na Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, prilično je uvjeren da srljamo u vlastitu propast, pišu 24sata.

Ugljični dioksid i ostali staklenički plinovi deponirali su se već u oceanima i atmosferi, kao i toplina koja se sve više spušta u dublje slojeve oceana. Zatopljenje se sad u oceanu vidi i na 600 do 700 metara dubine, a ne samo do 200 metara, što je bio slučaj prije 20 godina – objasnio je. Poznato je pak, da što je temperatura mora toplija, veća je mogućnost za nastanak ekstremnih pojava, poput uragana. Oni se hrane iz termalne neravnoteže između oceana i donje atmosfere. Što čovjek onda još može napraviti da se izbjegnu katastrofe, budući da se ove promjene više ne mogu zaustaviti?

Doći će agresivne ribe

– Može se izbjeći eksponencijalni rast temperature tako da smanjimo korištenje fosilnih goriva, a upotrijebimo električnu i sunčevu energiju – tvrdi. Uvjeren je, međutim, da malo tko tako razmišlja, a ne pomažu ni političari koji izdvajaju premalo novaca za istraživanja. U Jadransko more doći će agresivne ribe koje će biti prijetnja postojećima, a Plavac mali više se neće uzgajati u južnoj Dalmaciji jer će mu biti prevruće. Profesor dodaje da će i kupus i krumpir u Lici i dalmatinskom zaleđu postati upitni, ali da će zato, možda, Lika za 30 godina imati dobar rizling. A sve to ukoliko se globalna temperatura poveća za 4,8 stupnjeva, umjesto samo 2 što bi bilo puno prihvatljivije i mogli bi se s time bolje nositi.

Podići će se razina mora

– Tu je i dolazak novih vrsta komaraca, buba, leptira i ptica, dok će se neke naše domaće vrste ptica seliti više na sjever. Sjevernije bi se mogla preseliti i vegetacija. Za to treba puno godina, ali je moguće – kaže. Podići će se i razina mora.

– Izračuni pokazuju da bi se razina mora kod nas do kraja stoljeća mogla podignuti za 20-ak cm. Spasit će nas visoke rive, ali na oprezu moraju biti neki od otoka koji imaju niže rive i zapadna Istra. Ova poplava koja je bila u Ninu lako bi se mogla ponoviti. Uvjeren je da bi meteorološki radari uvelike mogli pomoći i predvidjeti svaku poplavu na Jadranu.

– Mogli bi lokalno predvidjeti takve poplave par sati unaprijed. DHMZ radi na nabavci tih radara, ali to ide jako sporo i traje već godinama. Jedan radar košta oko 2 milijuna dolara, a trebala bi nam barem tri. Nakon toga treba nam prikladno obrazovanje radarskih meteorloga – objasnio je. Znanstveniku rođenom u Suhopolju kod Virovitice, vrijeme obrazovanja ostalo mu je u najboljem sjećanju. Diplomirao je i magistrirao na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, a posebno je ponosan na doktorat iz fizike u Institutu za istraživanje pustinje u Renu, u američkoj državi Nevadi.

Više pročitajte na portalu 24sata.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar