Ugledni hrvatski znanstvenik tvrdi: “Klima se mijenja, pozdravite se s poljoprivredom u Dalmaciji i spašavajte gradove uz obalu”
Katastrofalne suše, poplave, potresi, alarmantno topljenje leda na Zemljinim hladnim polovima, dramatično povećanje globalne temperature…To se više, najvjerojatnije, ne može zaustaviti, tvrdi Branko Grisogono. Poznati znanstvenik i profesor na Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, prilično je uvjeren da srljamo u vlastitu propast, pišu 24sata.
– Ugljični dioksid i ostali staklenički plinovi deponirali su se već u oceanima i atmosferi, kao i toplina koja se sve više spušta u dublje slojeve oceana. Zatopljenje se sad u oceanu vidi i na 600 do 700 metara dubine, a ne samo do 200 metara, što je bio slučaj prije 20 godina – objasnio je. Poznato je pak, da što je temperatura mora toplija, veća je mogućnost za nastanak ekstremnih pojava, poput uragana. Oni se hrane iz termalne neravnoteže između oceana i donje atmosfere. Što čovjek onda još može napraviti da se izbjegnu katastrofe, budući da se ove promjene više ne mogu zaustaviti?
Doći će agresivne ribe
– Može se izbjeći eksponencijalni rast temperature tako da smanjimo korištenje fosilnih goriva, a upotrijebimo električnu i sunčevu energiju – tvrdi. Uvjeren je, međutim, da malo tko tako razmišlja, a ne pomažu ni političari koji izdvajaju premalo novaca za istraživanja. U Jadransko more doći će agresivne ribe koje će biti prijetnja postojećima, a Plavac mali više se neće uzgajati u južnoj Dalmaciji jer će mu biti prevruće. Profesor dodaje da će i kupus i krumpir u Lici i dalmatinskom zaleđu postati upitni, ali da će zato, možda, Lika za 30 godina imati dobar rizling. A sve to ukoliko se globalna temperatura poveća za 4,8 stupnjeva, umjesto samo 2 što bi bilo puno prihvatljivije i mogli bi se s time bolje nositi.
Podići će se razina mora
– Tu je i dolazak novih vrsta komaraca, buba, leptira i ptica, dok će se neke naše domaće vrste ptica seliti više na sjever. Sjevernije bi se mogla preseliti i vegetacija. Za to treba puno godina, ali je moguće – kaže. Podići će se i razina mora.
– Izračuni pokazuju da bi se razina mora kod nas do kraja stoljeća mogla podignuti za 20-ak cm. Spasit će nas visoke rive, ali na oprezu moraju biti neki od otoka koji imaju niže rive i zapadna Istra. Ova poplava koja je bila u Ninu lako bi se mogla ponoviti. Uvjeren je da bi meteorološki radari uvelike mogli pomoći i predvidjeti svaku poplavu na Jadranu.
– Mogli bi lokalno predvidjeti takve poplave par sati unaprijed. DHMZ radi na nabavci tih radara, ali to ide jako sporo i traje već godinama. Jedan radar košta oko 2 milijuna dolara, a trebala bi nam barem tri. Nakon toga treba nam prikladno obrazovanje radarskih meteorloga – objasnio je. Znanstveniku rođenom u Suhopolju kod Virovitice, vrijeme obrazovanja ostalo mu je u najboljem sjećanju. Diplomirao je i magistrirao na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, a posebno je ponosan na doktorat iz fizike u Institutu za istraživanje pustinje u Renu, u američkoj državi Nevadi.
Više pročitajte na portalu 24sata.