Kako će se uvođenje eura odraziti na građane? Iz Vlade opovrgavaju val poskupljenja koji je bio prisutan u nekim drugim članicama kada su uvodile euro. Treba li im vjerovati?
Iako još stojimo u redu za ulazak u schengensku zonu, Vlada najavljuje novi izazov – ulazak u eurozonu. Građani se nadaju da će kamate padati, a strahuju da će cijene rasti.
“Neće biti toga da imamo hrvatske plaće i euro cijene. Plaće će rasti”, kaže premijer Andrej Plenković.
No, stručnjaci upozoravaju da formula nije tako jednostavna. Kažu da će plaće možda rasti, ovisno o tome hoćemo li se riješiti radnointenzivne industrije i hoćemo li povećati efikasnost.
“Prvo mora rasti produktivnost, a ona u Hrvatskoj nije dobra, ne zato što slabo radimo, nego jer infrastrukutra ne funkcionira”, komentira urednik portala Ideje.hr i predavač na Vernu Željko Ivanković.
Guverner Boris Vujčič uvjeren je da će se obaveznim iskazivanjem cijena u kunama i eurima šest mjeseci prije promjene valute spriječiti zaokruživanje cijana u eurima na štetu potrošača. Ipak, blago povećanje sigurno nećemo izbjeći.
“Građani će sigurno tvrditi da cijene rastu, a statistički zavod da padaju”, kaže Ivanković.
Hoće li kamate na kredite padati također ovisi o nizu faktora, a ne samo o valutnom riziku, javlja N1.
Ivanković smatra da će one uvijek biti nešto veće nego u najrazvijenijim zemljama eurozone, ali pritisak javnosti sigurno može djelomično utjecati na politiku banaka.
“Ulazimo zauvijek u zonu, a i u toj zoni kamate fluktuiraju. Ovisit će o trenutku u kojem se priključujemo”, kaže Ivanković.
Jednostavnih odgovora nema, ali zato sigurno ima vremena za pripremu. Jer po optimističnom scenariju, na hrvatskim bankomatima eure ćemo podizati najranije za 5 godina.