Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem lanjskog rujna 39,4 milijarde eura, 3,1 milijardu ili 7,2 posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine, što je ponajviše posljedica razduživanja države, pri čemu je udio tog duga u BDP-u smanjen na 81,5 posto, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Krajem trećeg tromjesečja prošle godine godine udio vanjskog duga u BDP-u smanjen je na 81,5 posto s 84,7 posto koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja, kako piše N1.
Refinanciranje duga
“Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodile su kategorije opća država i ostali domaći sektori, a obje su od kraja rujna 2016. svoj dug smanjile za 1,4 milijarde eura“, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
U rujnu je ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,33 milijardi eura, a gotovo sav taj iznos odnosio se na dugoročna dugovanja, odnosno dugovanja s rokom dospijeća dužim od jedne godine.
Ukupan dug svih ostalih domaćih sektora na kraju rujna je iznosio 14,2 milijardi eura. Obveze privatnih nefinancijskih društava prema inozemstvu iznosile su 10,2 milijarde eura te je u odnosu na kraj rujna prethodne godine dug smanjen za 860 milijuna eura ili 7,8 posto.
Dug javnih nefinancijskih društava smanjen je, pak, za 400 milijuna eura ili 25,2 posto, na 1,2 milijarde eura, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
Razduživanje prema inozemstvu nastavljeno je i u kategoriji drugih monetarnih financijskih institucija, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove. Ukupan vanjski dug ove kategorije u rujnu je bio manji za 24,8 posto ili 1,2 milijarde eura na godišnjoj razini, te je iznosio 3,68 milijardi eura.
“Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem“, navode analitičari RBA.
Dodaju i da bi prema navodima Ministarstva financija u prvom tromjesečju ove godine moglo doći i do refinanciranja 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća u dogovoru s konzorcijem domaćih banaka.
Ukupan dug cestarskog sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste te Autocesta Rijeka-Zagreb iznosi oko 5,1 milijardu eura, a velik dio toga duga na naplatu dospijeva u sljedeće dvije do tri godine.
“Ukoliko dođe do refinanciranja, nepovoljniji krediti zamijenili bi se bankarskim financiranjem, ali uz niži trošak i dužu ročnost“, zaključuje se u analizi RBA.
Snažan rast u eurozoni
Gospodarstvo eurozone završilo je 2017. godinu najsnažnijim rastom u gotovo sedam godina, potaknuto ubrzanjem aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru svih vodećih gospodarstava, pokazalo je u četvrtak istraživanje tvrtke IHS Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u prosincu na 58,1 bod, što je njegova najviša vrijednost od veljače 2011. godine. U studenom iznosio je 57,5 bodova. Time je IHS blago podignuo prvu procjenu njegove vrijednosti, koja je iznosila 58 bodova.
“Zvjezdani kraj 2017. u eurozoni zaokružio je najbolju godinu u više od deset godina, iznova pobijajući raširene bojazni da će sve izraženija politička nesigurnost zakočiti gospodarski rast“, konstatira glavni poslovni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.