Snježne mećave i polarne hladnoće, ubitačno visoke temperature, tornada, poplave, oluje…
To je samo dio vremenskih nepogoda koje su pogodile svijet na početku 2018. Stručnjaci kažu kako su ovi ekstremi iz godine u godinu sve češći.
Branko Grisogono, klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu upozorava da su odstupanja sve intenzivnija.
– Gledajući globalno, ali i lokalno, vrijeme nam je “podivljalo”, a jedan od razloga su i klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek – dodao je gostujući u emisiji Hrvatskog radija.
Meteorologinja Nataša Strelec Mahović kaže kako je neuobičajeno je da na Sveta tri kralja imamo temperaturu od 17 stupnjeva Celzijevih, pišu 24sata.
– U prvom tjednu siječnja imali smo odstupanje maksimalne temperature u unutrašnjosti čak do 10 stupnjeva u odnosu na prosjek. Maksimalne temperature su u središnjim predjelima u prosjeku bile nekakvih 12, 13 stupnjeva, a to je stvarno iznimno za ovo doba godine. Nešto je manje bilo odstupanje na Jadranu, ali i tu je bilo između tri i pet stupnjeva – rekla je i dodala kako je teško da će ovaj siječanj biti najhladniji mjesec u godini.
Prema njenim riječima imat ćemo vruće ljeto s požarima. Usporedila je ovogodišnje niske temperature u SAD-u s prošlogodišnjim niskim temperaturama u Hrvatskoj u siječnju.
– Imali smo jedan takav hladni val, polarni zrak koji se spustio na europsko kopno i danima se zadržavao. Naime, hladna zračna masa, kad se jednom ustabili, vrlo ju je teško pomaknuti – rekla je za Hrvatski radio.
Godinu dana kasnije, u prvom tjednu siječnja, razlika u temperaturi doseže i do 30 stupnjeva.
– Ove godine imamo veliku razliku u tlaku između anticiklone koja se nalazi nad sjeveroistokom Europe i ove duboke ciklone koja se nalazi iznad Atlantika. I nad našim predjelima je uspostavljeno jugozapadno visinsko strujanje s kojim stalno pritječe iznimno topao zrak. To pokazuje i saharski pijesak koji je ovih dana ušao u Sredozemlje – istaknula je meteorologinja. Taj pijesak mogao bi doći i do Hrvatske
Tridesetogodišnje projekcije klime, kaže, pokazuju kako će zime biti sve blaže, a ljeta sve toplija. U prosjeku ćemo imati višu temperaturu zraka te će nam se i oborinski režim poremetiti.
Zadar je indikator
– Morat ćemo u nekim područjima potražiti nove kulture koje ćemo uzgajati. Ne kažem da ćemo početi uzgajati rižu, ali ni to nije isključivo – rekla je. Poljoprivrednici već godinama trpe štetu zbog vremena.
– Ništa od ledene berbe ove godine. U subotu sam pobrao Chardonnay i Bijeli pinot, i bit će to izborna berba prosušenih bobica. Prognoza je takva da do kraja mjeseca neće biti dovoljno hladno pa nam se ne isplati čekati – rekao je Boris Drenški, kralj slatkih predikatnih vina, koji upravo s ledenim berbama osvaja najviša priznanja na najvećim svjetskim ocjenjivanjima.
– Bilo je jedno jutro minus sedam stupnjeva kod moje kuće, ali u vinogradu se spustilo samo na minus četiri što, po zakonu, nije dovoljno za ledenu berbu. Čak i ako bude jedno jutro propisanih minus sedam, vino neće biti najviše kvalitete jer će se grožđe brzo odmrznuti. Najbolja ledena vina su kad je više dana zaredom iznimno hladno, čak do minus 10 ili 15 stupnjeva, pa se bobice i prešaju zamrznute – pojasnio je Drenški za 24sata.
Broj hladnih dana će se u budućnosti smanjiti i tu prednjače srednji i južni Jadran. Tamo će faliti godišnje 100 mm oborina što, kaže Grisogono, nije malo. Voditelj klimatskog program Zelene akcije Luka Tomac kaže kako je najbolji indikator ekstrem ovogodišnje poplave u Zadru s milijardom kuna štete, suša koja je trajala u kombinaciji s požarima oko Benkovca i onda odjedanput potop. Smatra kako praktički svaki sektor možemo svesti na temu klimatskih promjena i vidjeti kako će na njega utjecati.
Slavonija pustinja?
Klimatolog Grisogono smatra kako su nagađanja o tome da će Slavonija postati pustinja ipak malo “žešće projekcije”, ali nisu posve nemoguće.
– Ovisi o tome koji se klimatski scenarij uzme u obzir. Imamo veliki rascjep mogućnosti jer ne znamo kako će se čovječanstvo razvijati, koliko ćemo proizvoditi plinova staklenika, koliko će nas biti na Zemlji, koliko ćemo ratovati, koliko ćemo biti pametni i razmjenjivati tehnologije. No siguran je da ne idemo u dobrom smjeru, a Slavonija je u rizičnom stanju. Zbog podizanja mora postoji i opasnost od potapanja otoka, posebice na sjeveru Jadrana – objasnio je profesor.
SAD
Više od 100 milijuna ljudi suočava se s ekstremnim temperaturama na Istočnoj obali SAD-a i u Kanadi. Snijeg je nakon 30 godina pao u gradu Tallahassee na Floridi. Zbog snažnog vjetra osjet temperature doseže do minus 60 stupnjeva. ‘Ciklonska bomba’ odnijela je čak 18 života.
HRVATSKA
Prvi tjedan siječnja trebao bi biti najhladniji u godini, a Hrvati se već danima suočavaju s proljetnim temperaturama. Na Sveta tri kralja u Zagrebu izmjerena je temperatura od 18 stupnjeva Celzijevih, a to je više od 20 stupnjeva razlike u odnosu na taj dan prošle godine.