Hrvatska je članica Europske unije već pet godina, a za to vrijeme nije napredovala i u njoj radikalna desnica i dalje uzdrmava društvo, opisuje njemački javni radio, Deutschlandfunk (DF), najmlađu članicu EU u velikom članku “Hrvatska neriješena povijest”.
Rat, neprijatelj, domovina, narod, izdaja – to su ključni izrazi iz radikalnog političkog rječnika koji se i dalje koristi u Hrvatskoj uz uzavrele strasti – piše Norbert Mappes-Niediek za Deutschlandfunk (DF).
On je na početku teksta opisao kako je Slobodan Praljak primio osuđujuću presudu u Haagu, da bi potom istaknuo da je druga vijest tog dana bila reakcija hrvatskih vlasti. Premijer je, podsjetio je Mappes-Niediek , nedugo nakon presude Praljku pričao o dubokoj moralnoj nepravdi.
“Pritom nije mislio na logore za ubijanje i bombardiranje stambenih četvrti za što je general osuđen. Presudu je smatrao nepravednom,” navodi DF.
Tako se dolazi do treće vijesti koja je tog dana potresla Hrvatsku – sud je intervenciju hrvatskih vojnih snaga u ratu u BiH proglasio “zločinačkim pothvatom”.
Nakon objašnjenja njemačkoj publici da je Hercegovina krševito zaleđe turističke Dalmacije, sociologinja iz Zagreba Dinka Ćorkalo-Biruški opisala je za DF što se u Hrvatskoj danas događa:
“Nakon rata svi smo se radovali da je to gotovo, da ostaje iza nas. Sada počinje budućnost, mislili smo, sad ćemo ići naprijed. Sad ćemo graditi, osigurati se, njegovati naše ranjene i oplakivati naše žrtve, a zatim krenuti naprijed. Ali, tada je započelo i ono što smatram glorifikacijom i božanskim poštovanjem rata. Ne postoji nikakav drugi narativ osim onog o pobijedi, o ‘nama’ Hrvatima, o ‘našim’ žrtvama, o ‘našim’ patnjama. Na takav način u javnom prostoru ne može se graditi nikakav identitet,” rekla je ona.
U tekstu se navodi da je ovdje riječ o “sve žustrijim raspravama u javnosti, s izrazima poput rata, neprijatelja, domovine, naroda i izdaje”.
Gotova faza uzbuđenosti pred reformama
Hrvatska, piše DF, nije našla način da svoj nacionalni identitet započne graditi na temelju nekih pozitivnih stvari i sada je jasno da je gotova faza uzbuđenosti pred reformama kojom je godinama orkestrirao HDZ. DF stanje u Hrvatskoj opisuje kao “sindrom”. Politolog Dejan Jovićničemu se ne čudi.
“Dio reformskih procesa se simulirao, iza njih nije stajala nikakva volja. Isti fenomen prisutan je i u zemljama poput Poljske ili Mađarske, a u ekonomskom smislu u Rumunjskoj i Bugarskoj. U tim zemljama mahom vladaju konzervativnii nacionalistički krugovi,” primijetio je Jović.
U današnjoj Hrvatskoj, nastavlja DF, stvari poput Europe, izgradnje, privrede, demokracije – djeluju nestvarno i često se citiraju izrazito cinično. Prošle su 22 godine od kraja rata i nakon 26 godina nezavisnosti u Hrvatskoj nitko više nije ni s čim oduševljen.
“Široka javnost, tzv. stanovništvo, nije masovno pohrlilo na obilježavanje ‘Sjećanja na Slobodana Praljka’. Parkirališta rezervirana za tu priliku, ostala su prazna. Iz najdalje provincije stigla su samo tri autobusa,” opisao je za DF izdavač i esejist Nenad Popović, koji je dio mladosti proveo u Njemačkoj.
DF dalje navodi i to da udruge ratnih veterana predstavljaju 500.000 ljudi, što je “za zemlju od nešto malo više od četiri milijuna stanovnika, fantastično pretjerana brojka”, piše 100 posto.
Nad izrazom “branitelj”, podsjeća DF, bdiju razna udruženja, kao i nad ispunjavanjem njihovih zahtjeva, očuvanjem njihove slave i slike njihovih neprijatelja. U politici se takvim veteranima suprotstavlja malo tko. Govori se o trijumfalnoj pobijedi nad velikosrpskom agresijom i o junačkoj obrani, u javnom se diskursu podliježe strogim pravilima izražavanja.
Prvo je Ustav navodio definiciju legitimnog i opravdanog Domovinskog rata s njegovim obrambenim i oslobodilačkim karakterom protiv JNA samo za onaj u Hrvatskoj. Međutim, vremenom se to stalo primjenjivati i za miješanje Hrvatske u rat u BiH.
U takvoj atmosferi dočekana je i presuda generalu Praljku. A kada netko krene da propituje što se sve događalo u ratu ili financijska prava branitelja, nađe se na udaru “braniteljskih udruženja”.
Nije riječ o strahu koliko o nelagodnosti s kojom se započinju teme poput privilegija branitelja, jer se svaka riječ može pogrešno protumačiti “ako se dira u hrvatsku bezgraničnu zahvalnost braniteljima, u poštovanje njihove žrtve”.
I na kraju to pitanje: “Gdje si ti bio 1991.?” Moralna ucjena služi tome kako bi nacionalistička vladajuća stranka i dalje mogla pobjeđivati na izborima, usprkos teškoj gospodarskoj situaciji i sveopćoj depresiji, navodi DF.
A za to da socijaldemokrati iz opozicije ne mogu ništa učiniti, smatra Jović, krivi su si oni sami.
“Oni nisu ponudili nikakvo drugačije izražavanje o 90-ima. Igrali su isključivo na gostujućem terenu i pokušavali da pobijede u igri, sljedeći pravila one druge strane,” ukazao je Jović.
Naravno da su pritom redovno gubili. Gospodarstvo koje stoji, nikakva perspektiva mladih, masovno iseljavanje, sve su te teme ostale iza neprestanih rasprava o ratu, završava novinar DF-a.