Predstavljanje knjige Nikole Čolaka “Hrvatski pomorski regesti – regesti marittimi croati”

Hrvatski državni arhiv u Zadru, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru te Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu organiziraju predstavljanje knjige Nikole Čolaka „HRVATSKI POMORSKI REGESTI – REGESTI MARITTIMI CROATI“. Riječ je o trećem svesku opsežne edicije u kojoj su objedinjeni regesti, ispisi iz arhiva, koje je tijekom cijelog života prikupljao ovaj istaknuti hrvatski povjesničar i arhivist u venecijanskim arhivima.

Nikola Čolak (1914. Janjevo – 1996. Padova) diplomirao je filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i književnost te povijest. U svibnju 1945. komunističke vlasti uhitile su ga i osudile na tri godine zatvora i prisilnog rada jer iz moralnih razloga nije želio sudjelovati u novom poretku. Boravio je u logorima u Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU, što označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom te u venecijanskom arhivu.

Nakon što je sa skupinom heterogenih intelektualaca u Zadru 1966. godine pokušao osnovati časopis Slobodni glas, prisiljen je pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio što bliži venecijanskim arhivima, važnima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo „Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji“ (Padova 1977) govori o osobnom iskustvu proživljenog stradanja. Svoju je karijeru posvetio regestima – ispisima iz arhiva koji donose ključnu informaciju o nekoj stvari ili su prijepis cijelog dokumenta. U njima spominju neki pomorski poduhvati (plovidba, trgovina, utovar, istovar, pristajanje itd.) ljudi koji pripadaju našoj, hrvatskoj obali, a najčešće se radi o popisima posade određenog jedrenjaka. Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja vezanih uz povijest Jadrana u 18. st.

U prvom se svesku Hrvatskih pomorskih regesta nalazi 4.890 unosa sakupljenih u Državnom arhivu u Veneciji i onom u Fanu, u drugom objavljenom također u Padovi, njih 6.891 iz Državnog arhiva u Veneciji i onog u Ankoni, i konačno, u ovom trećem 3.927 jedinica iz posljednja dva arhiva. Sva su tri sveska popraćena onomastičkim, toponomastičkim i analitičkim kazalima.

Jednom kada svi svesci budu objavljeni i digitalizirani imat ćemo pred očima čitavu našu pomorsku flotu 18. stoljeća: brodove, pomorce i robu i tada će se, prema velikom Fernandu Braudelu, ostvariti najveće savršenstvo koje nam povijest može pružiti da ćemo ponekad u trenucima nadahnuća, kao nekim bljeskom ući u navedeno vrijeme i prostor i pred očima gledati svaki naš brod i ljude u njihovoj svagdanjoj plovidbi na Jadranu, istaknuo je u pogovoru prof. dr. sc. Josip Vrandečić.

Predstavljanje trećeg sveska održat će se u utorak 27. veljače 2018. godine u 12 sati u Čitaonici Državnog arhiva u Zadru. O knjizi će govoriti dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zadru, doc. dr. sc. Mateo Bratanić i izv. prof. dr. sc. Milorad Pavić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru te urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, doktorandica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...