Ministrica Blaženka Divjak najavila je da će svi učenici u hrvatskim školama dobiti tablete, te da ih neće plaćati roditelji.
U intervjuu koji je dala Novom listu progovorila je o očekivanjima koja ima od ERS-a, ali i prokomentirala potrebu i mogućnosti digitalizacije nastave u hrvatskim školama.
Je li vam prihvatljivo da na čelu ERS-a bude državni tajnik Matko Glunčić, koji navodno pretendira na to mjesto? Može li ERS voditi osoba koja je kurikularnu reformu nazivala promašenom i štetnom?
Legitimno je pravo svakog da se javi. Tako se i državni tajnik može javiti. Postoje različiti pristupi tko može voditi takav proces, osobno ne bih imala ništa protiv da to vodi osoba koja je dužnosnik ukoliko bi to bilo u njegovom djelokrugu obaveza. To nije kod državnog tajnika Glunčića slučaj. Ako se taj problem pojavi, to bi trebalo razriješiti, ali prije svega treba uzeti u fokus da osoba koja vodi ERS mora imati kompetencije, projekte, radove s tog područja, dokazati svoju stručnost. Naravno, prije svega udovoljiti kriterijima iz natječaja.
Kad će se imenovati ERS?
Mislim da će trebati još mjesec dana.
Koliko se škola dosad prijavilo za eksperimentalnu fazu kurikularne reforme?
Javile su se škole iz različitih krajeva Hrvatske, s juga i sa sjevera. Upita imamo dosta, ali kad dođe rok, znat ćemo više. Rok od mjesec dana škole nastoje rasporediti tako da donesu potrebne odluke.
Učitelji i nastavnici svjedoče da je interes za reformu pao, a entuzijazam splasnuo u odnosu na 2015., kad se oko reforme obrazovanja na noge diglo 50.000 ljudi. Vjerujete li da možete vratiti taj polet u škole?
Ja imam malo drugačiji dojam. Danas smo bili u jednoj školi u Zagrebu, a entuzijazam učitelja, učenika i predstavnika roditelja je bio stvarno visok. Naravno da postoji puno pitanja, ali moramo biti svjesni da se promjene događaju jedino ako u njima sudjelujemo. To da netko sjedi i čeka promjene, ne pomaže. Sudjelovanje u reformi traži dodatni napor, ali sigurna sam ipak da će taj proces biti i jako uzbudljiv, jer to je prvi put nakon dugog niza godina da se s ovakvim eksperimentom i ovako velikim obuhvatom ulazi u hrvatske škole.
Hoće li udžbenici biti na vrijeme gotovi?
Upravo smo objavili poziv nakladnicima za eksperimentalne udžbenike i digitalne materijale. Sad su u niskom startu jer je rok za predaju materijala 1. svibnja. Očekujem da bi ih do 1. lipnja mogli otvoriti eksperimentalnim školama, da učitelji vide materijale. Ne samo prijedloge tiskanih udžbenika koji će sada biti bitno reducirani, nego i digitalne materijale, tako da odluče što će od toga koristiti.
Koji će biti omjer klasičnih i digitalnih udžbenika?
Ukupni fizički materijali ne smiju prelaziti 70 posto sadašnjih. To znači barem 30 posto lakše torbe. Ali bit će još lakše, jer smo planirali da svi učenici i svi učitelji dobiju tablet – znači njih oko 7000. Sve što bude dostupno u obliku fizičke knjige koja može ostati u školi, bit će dostupno i na tabletu. To je direktno rasterećenje ne samo težine torbe, nego i korak prema digitalnoj transformaciji škola.
Hoće li svi učenici za godinu-dvije imati na klupama tablet? Koliko je to doista potrebno?
Mislim da je potrebno. Tableti danas nisu skupi. Za 6.000 učenika i oko 1.300 nastavnika, a cijena im je nekoliko stotina kuna, to nije prevelik trošak. To neće biti na teret roditelja. Kad se jednom zaduži tablet, to nije samo za jednu godinu, nego za više godina, a ako se smanji broj fizičkih knjiga i cijena, mislim da to ima opravdanje. U Estoniji je digitalna transformacija bitno pridonijela promjenama u školskom sustavu. Danas se obično u školi gradivo predaje, a kad dobiješ zadaću, suočavaš se s poteškoćama. Moglo bi biti obrnuto, da se videopredavanje pogleda prije, ili neki materijali pripreme, a da se u školi postavljaju pitanja, rješavaju problemi, da škola stvarno dobije kvalitativni iskorak prema razvoju viših kognitivnih razina.
Tko će pokriti trošak tableta za svu školsku djecu?
Dijelom EU fondovi, a dijelom državni proračun. U 2019. bi trebao početi projekt e-škola težak milijardu kuna, namijenjen edukaciji i opremanju škola. Razgovarat ćemo i s osnivačima koji se i sada uključuju u sufinanciranje udžbenika preko sredstva za decentralizirane funkcije u kojima je i obrazovanje. Potrudili smo se da eksperimentalna provedba nikako ne padne na teret škola ili roditelja, a potrudit ćemo se i da ono što učitelji rade, na neki način kompenziramo, rekla je ministrica Novom listu.