Do prije pet godina Novalja je bila poznata uglavnom po Zrću i partijanerima, dok je sam Grad, unatoč visokim prihodima od turizma, kontinuirano od 2005. godine bio u proračunskom minusu a tijekom turističkih sezona, uglavnom u neredu. Nakon što je, kao nezavisni kandidat, pobijedio na izborima 2013. godine, Ante Dabo promptno je uveo reda u poslovanje grada, sredio baze podataka i katastar nekretnina, uveo efikasan sustav naplate poreza i naknada te povećao proračunske prihode za 5-6 milijuna kuna godišnje bez da je podigao ijedan gradski namet, štoviše, smanjio je komunalni doprinos za domaće stanovništvo. Ukratko, od grada u dugovima, Novalja je za vrijeme njegovog mandata postala jedan od najprosperitetnijih gradova u Hrvatskoj koja je po čitavom nizu ključnih parametara – od stope zaposlenosti, broja poduzetnika i obrtnika, pa do proračunskih prihoda, već godinama u samom hrvatskom vrhu. Kakve rezultate očekuje kada izađu financijska izvješća za prošlu godinu, kojim se projektima trenutno bavi, kakvi su planovi za ovu turističku sezonu, a kakvi sa nezavisnim gradonačelnicima, samo su neka od pitanja koja smo postavili prvom čovjeku Novalje i aktualnom predsjedniku Udruge nezavisnih gradonačelnika.
G. Dabo, početak godine je vrijeme podnošenja financijskih izvješća za prethodnu godinu. Kako je Novalja zaokružila svoju financijsku 2017. godinu, jeste li zadovoljni situacijom?
– Godinu smo završili u plusu, s nešto manje od 45 milijuna ukupnih prihoda. Zadovoljan sam, solventni smo, uredno izvršavamo svoje obveze prema dobavljačima i svima s kojima poslujemo i vrlo sam ponosan jer smo po svim izvješćima vrlo visoko rangirani kao grad koji uredno ispunjava svoje obveze, što smatram da je jako bitno jer kompletni sustav javne uprave mora biti primjer po pitanju urednosti u plaćanju.
Novalja je posljednjih nekoliko godina kontinuirano u samom hrvatskom vrhu po proračunskim prihodima – bili ste prvi, pa drugi, pa ponovo prvi…. Što očekujete kad izađu podaci Ministarstva financija za 2017., hoćete li opet zauzeti prvo mjesto?
– Nećemo, jer u 2017. Nismo realizirali niti jedan od osam prijavljenih EU projekata, za razliku od 2016. kada smo uzeli desetak milijuna kuna iz fondova. No, zato ćemo u 2018. ponovno biti prvi jer očekujem da ćemo kroz ovogodišnje projekte poduzetničkog inkubatora i kulturnog doma ostvariti najmanje 55 milijuna kuna. No, tu je bitno naglasiti da su to namjenski novci koji se, do u lipu, moraju trošiti u projekte, a i 80 posto onih izvornih proračunskih prihoda je također zadano i nema puno manevarskog prostora. Jer, kad u medijima izađe informacija da smo najbolji po prihodima, sa preko 13.000 kuna po stanovniku, svi percipiraju da imamo ne znam koliko viška novaca, javljaju nam se brojne udruge i zaklade i traže pomoć. No, ponavljam, sav taj novac mora se, namjenski trošiti.
Osim turizma, što Novalji donosi tako visoke prihode?
– Imamo puno nekretnina, tako da velike prihode ostvarujemo kroz komunalni doprinos, iako smo ih čak i smanjili za domaće stanovništvo, te poreza na kuće za odmor. No, novim prostornim planom ćemo smanjiti apartmansku gradnju jer se želimo preorijentirati na ekskluzivniju gradnju sa najmanje četiri zvjezdice, vile s bazenima i hotele, što je definirano i našim Masterplanom turizma. Osim toga, tu je i dosta razvijeno poduzetništvo, pogotovo obrtništvo, pa tako mimo onih sezonskih, vezanih uz turizam, imamo preko 300 obrta i 50 trgovačkih društava, po čemu smo također u samom vrhu u Hrvatskoj.
U samom ste vrhu i kada se gleda zaposlenost pa, za razliku od ostatka zemlje, vas muči nedostatak radne snage. Kakva je trenutno situacija?
– Da, nama fali radne snage, i to u svim djelatnostima – građevini, turizmu… Ja bih rekao da u Novalji gotovo da i nema nezaposlenih ili ono malo nezaposlenih na burzi rada imaju neki drugi, specifični problem koji ih ograničava na tržištu rada. Nedavno smo objavili javni poziv za javne radove koje financira država iz EU sredstava i javilo nam se tek devet ljudi. Na tržištu jednostavno nemamo dovoljno radne snage. Upravo zato s Gradom Pagom i njihovom srednjom ugostiteljskom školom pokrećemo kampanju kojom ćemo kroz razne mjere pokušat motivirati učenike da upisuju ugostiteljsku školu kao školu koja jamči sigurno i dobro zaposlenje. Do sada je odnos upisanih u gimnaziju i ugostiteljsku školu bio 25:5, ove godine je to malo više pa je upisano deset učenika u ugostiteljsku školu, ali mi želimo doći na 20-ak učenika u srednjoj ugostiteljskoj školi i želimo im garantirati posao. Naši ugostitelji su također shvatili da radnike treba bolje platiti, pa konobari već sad tijekom sezone imaju minimalno oko 7.000 kuna plaće, plus smještaj i hranu, da ne pričam o kuharima koji su tek jako traženi.
Znači li to da prkosite hrvatskim trendovima i kada je demografija u pitanju?
– Da, i demografija nam je dobra. Zahvaljujući mehaničkom prirastu stanovništva, jer ljudi se u Novalju doseljavaju zbog posla, prošle godine smo u 1. razredu imali 43, a ove godine 52 djece. Naš trend je dobar, ali to neće uvijek trajati. Treba se raznim mjerama truditi da taj trend ostane.
Kojim mjerama to radite?
– Utrostručili smo naknade za novorođenčad. Prije bilo 2.000 sad u startu 4.000, pa 6.000 za drugo dijete, 8.000. za treće. Ljudi imao posao, plaću, djeca mjesta u vrtiću… Ove godine pokrećemo projekt izgradnje poticane stanogradnje na gradskom zemljištu isključivo za mlade obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje jer smo svjesni da su cijene stanova u Novalji dosta visoke. Imamo zaista solidne rezultate i dobar trend, ali to treba pratiti, i ako se primjeti bilo kakav poremećaj, odmah reagirati.
Čini se po svemu ovome da je Novalja savršeno mjesto za život i da su jedini problem partijaneri koji rade nered u ljetnim mjesecima?
– Daleko smo mi od savršenstva, imamo i mi svojih problema, i to strukturnih a ne malih.
Kojih?
– Prije svega, mislim da se naše cjelokupno gospodarstvo previše oslanja na turizam, a premalo na stvaranje nove vrijednosti i novih proizvoda. Novalja jako dobro živi od turizma i zahvaljujući turizmu imamo sjajne rezultate, ali turizam je jako osjetljiva grana i samo mali poremećaj na turističkom tržištu bi nas mogao dovesti u velike probleme. To je opasnost koju moramo prevenirati, i zato mislim da je ključno promijeniti svijest i više se orijentirati na proizvodne djelatnosti. Imamo velike šanse u poljoprivredi, naši malobrojni OPG-ovci proizvodnjom sira, maslinovog ulja, vina postižu jako dobre rezultate. Otkupna cijena ovčjeg mlijeka kojeg plaćaju veći proizvođači sira na otoku je između 12 i 14 kuna po litri, cijena paškog sira u prosijeku po kilogramu iznosi oko 230 kuna, da ne pričam o već poznatom brendu Boškinac sa svojim vrhunskim vinima i izuzetnom enogastro ponudom, itd… To su sjajne priče koje imaju budućnost i koje trebamo poticati.
Osim toga, na promjenu klime i ukupnog društvenog percipiranja gospodarstva želim utjecati i Poduzetničkim inkubatorom. S tih 16 jedinica u inkubatoru želim omogućiti i podržati mlade ljude da pokrenu svoj biznis, a tu je i nova Poduzetnička zona u kojoj želimo pokrenuti proizvodnju. Imamo ograničene alate, ali htjeli bi raznim manjim projektima i mjerama promijeniti poduzetničku klimu na bolje, jer mislim da je to jako važno. Svake godine podijelimo oko 500.000 kuna bespovratnih poticaja deficitarnim zanimanjima, OPG-ovima i poduzetnicima, subvencionirat ćemo kamatu sa određene ciljane projekte u turizmu i sl.
Prošlo ste ljeto najavili rigorozne mjere u obračunu sa razularenim turistima, partijanerima sa Zrća. Što ste točno poduzeli i koji je plan za sezonu?
– Ne bih to tako rekao. Od kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika jedan od najvažnijih projekata bio je kako smiriti negativne posljedice Zrća, kako uvesti red i turistički bonton u gradu i kako Novalju učiniti sigurnom i urednom destinacijom. Mislim da s punim pravom mogu reći da smo u znatnoj mjeri u tome uspjeli. Međutim, prošle smo godine zbog lokalnih izbora i premalo vremena za pripremu turističke sezone imali neslavan ulazak u sezonu sa Hideout festivalom koji je izazvao dosta pomutnje u gradu, no nakon toga je bilo relativno mirno, puno mirnije nego prethodnih godina. Za ovu sezonu se puno bolje pripremamo, u stalnom smo kontaktu i komunikaciji sa MUP-om, vlasnicima klubova i organizatorima festivala. Prije četiri godine smo donijeli odluku po kojoj smo, prvi u Hrvatskoj, uveli 24-satno vrijeme komunalnih redara tijekom ljetne sezone. Naši redari rade u tri smjene, 24 sata, 7 dana u tjednu, nedjeljom i blagdanom i na taj način smo doista uveli red i smanjili probleme na javnim prostorima. Ostaje problem sa kućama i apartmanima koji se bez nadzora iznajmljuju partijanerima, i tu dolazi do problema, nereda i buke koji ometaju susjedstvo. Upravo zato smo, također prvi u Hrvatskoj, uveli i kazne od dvije tisuće kuna pa naviše, za nesavjesne vlasnike apartmana čiji gosti ometaju javni red i mir.
Jeste li već počeli naplaćivati te kazne, kako to ide?
– Reći ću samo da smo prošle godine od kazni, što u prometu, što u javnom redu i miru, naplatili više od 600 tisuća kuna. To najbolje govori o efektima našeg komunalnog redarstva po kojem smo daleko najbolji u državi. U MUP-u su nam rekli da smo udžbenički primjer kako treba organizirati javni red i mir, i upravo to je ključni razlog zbog kojega se Novalja od prije pet godina ne može usporediti s Novaljom danas. Na vrijeme uočavamo probleme i odmah djelujemo.
Planirate li ove godine povećati broj komunalih redara i policije?
– Svake godine imamo 20-ak sezonaca, plus četiri naša stalna redara, a nadam se još većem broju policajaca, o čemu baš ovih dana imam sastanak s ministrom unutarnjih poslova koji je vrlo naklonjen ideji da policija treba biti prisutna u Novalji i prevenirati nerede. Nama ljeti dođe 50-60 policajacakojima Grad osigurava smještaj i na to potroši oko 250 tisuća kuna, tako da je suradnja s MUP-om jako dobra i rezultirala je time da danas imamo daleko mirniju situaciju nego prije. Za razliku od svog prethodnika koji je smatrao da uniforma plaši goste i nije dobra za turizam, ja vjerujem i uvjerio sam se da je prisustvo policije vrlo bitno, uniforma itekako preventivno djeluje na sigurnost gostiju. Gosti se žele osjećati sigurno i poštuju uniforme, zato i naši komunalni redari imaju uniforme, a bit će još efikasniji ako novim zakonom dobiju ovlasti ulaska u privatni posjet i legitimiranja. Na taj nači ćemo potpuno riješiti problem razularenih tuluma i buke koju stvaraju partijaneri po kućama, – više pročitate na portalu gradonačelnik.hr