Slučaj ekološkog incidenta u Slavonskom Brodu, zbog kojega 90 tisuća građana Slavonije već tjedan dana ne može do pitke vode, još je jednom potegnuo pitanje – a kakvu to vodu, zapravo, koristi dobar dio Hrvata?
I ako je onima u Slavonskom Brodu kroz slavine u kućama voda pristizala s enormnom količinom ugljikovodika, trebaju li strepiti i mnogi drugi koji zasad bezbrižno za piće i ostale potrebe koriste ovu tekućinu iz javnih i lokalnih vodovoda?
Sudeći prema podacima iz posebnog i posljednjeg Izvještaja o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju HZJZ-a iz 2016. godine, većina Hrvata, barem onih koji su spojeni na javni vodoopskrbni sustav, nema razloga za brigu, piše Jutarnji.hr.
Problem je, međutim, kod dobroga dijela građana koji su još uvijek spojeni na lokalne vodovode, sustave o kojima uglavnom brinu građani, udruge ili mjesne zajednice jer do danas nisu uspjeli steći uvjete za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe. Na takve sustave lokalnih vodovoda, prema podacima HZJZ-a, spojeno je 1,6 posto građana, odnosno njih 67.221, a sudeći prema rezultatima samokontrole i monitoringa takve vode iz distribucijske mreže, 56 posto korisnika lokalnih vodovoda opslužuje se vodom koja je zdravstveno neispravna.
Čini to, prema izračunu Jutarnjeg, broj od 40 tisuća Hrvata koji kroz lokalne vodovode dobivaju vodu neispravnu za konzumaciju i piće, nerijetko s bakterijama Escherichije coli, koliformima, enterokokima, a monitoring je u nekim uzorcima otkrio i tragove željeza, mangana, amonija, pa čak i arsena.
“Lokalni vodovodi s javnozdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije. Navedeno rezultira poražavajućim rezultatima analiza koji pokazuju da je od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda, njih čak 421 bio neispravan”, stoji crno na bijelo u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Poražavajući su podaci za lokalne vodovode i u sustavu monitoringa izvorišta voda lokalnih vodovoda koji je pokazao kako u ovom slučaju zdravstveno nije ispravno čak 59,8 posto uzoraka.
Najbolja situacija s nula posto zdravstveno neispravnih izvorišta pritom je zatečena u Međimurskoj županiji, no 100 posto neispravni uzorci zato su 2016. godine zabilježeni na području Brodsko-posavske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Nema straha u javnoj opskrbi
Sustav javne vodoopskrbe pritom je, prema podacima HZJZ-a, znatno bolji: prema rezultatima monitoringa vode iz distribucijske mreže, Zavod je prije dvije godine uzeo ukupno 6200 uzoraka vode iz javnog vodovoda, utvrdivši kako je ukupan broj neispravnih uzoraka činio 3,6 posto, dakle znatno manje nego kod rezultata lokalnih vodovoda. I ovdje je najčešći razlog neispravnosti bila prisutnost bakterija Escherichije coli, koliforma te bakterije Clostridium perfringens, a najveći udio neispravnih uzoraka pritom je otkriven u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Izvještaj i Hrvatski zavod za javno zdravstvo stoga sugeriraju da se nastavi s praksom priključivanja lokalnih vodovoda na one javne, što bi, sudeći prema rezultatima monitoringa, trebalo rezultirati i znatno kvalitetnijom te zdravijom opskrbom vode. Da stvar za korisnike lokalnih vodovoda bude još bolja, oni su planom monitoringa HZJZ-a obuhvaćeni tek 2014. godine, i to samo oni koji vodom opskrbljuju više od 50 stanovnika, dok su oni s manjom opskrbnom mrežom u sustav monitoringa uključeni tek 2017. godine. Na sreću, njihov se broj iz godine u godinu smanjuje pa su u 2016. svedeni na brojku od njih 314.
Najveći napredak pritom je napravljen na području Vukovarsko-srijemske županije u kojoj je sustav lokalnih vodovoda do 2016. godine izumro.