Otkrivamo kako uštedjeti na previsokim cijenama voća i povrća

Mrazovi, snijeg, poplave i ekstremni vremenski uvjeti neuobičajeni za ožujak, a povezani s klimatskim promjenama, izazvali su velike teškoće hrvatskim poljoprivrednicima. Ranoproljetni usjevi gotovo da su uništeni pa se na tržnicama diljem Hrvatske mogu vidjeti neuobičajeno visoke cijene za povrće i voće koje nije egzotično.

Dalmatince je razljutila cijena od 20 kuna za kilogram blitve, a takvi primjeri nisu rijetkost ni u ostatku zemlje. Tržnice su počele osvajati i prve jagode umjetnog izgleda koje možete kupiti po cijeni od 14 kuna po kilogramu. Kako izbjeći visoke cijene? Rješenje je jednostavno – kupujte sezonsko. Iako sezonske namirnice ove godine malo kasne, tržnice se polako zelene od rikole, matovilca, salate potočarke, a uskoro stiže i superzdravi medvjeđi luk. Već sada možete kupiti izvrsne mlade rotkvice za 10 kuna za tri stručka. Jednako ćete izdvojiti i za tri stručka mladog luka. Ako ste im simpatični, ljubazne kumice ‘uvalit’ će vam i još poneki stručak gratis.

Sezonsko voće i povrće na tržnicama jeftinije je od onog u maloprodajnim lancima, a i imate više šanse ‘ubosti’ domaći proizvod. Izbjegavajte one štandove na kojima se uz sezonsko, prodaje i povrće kojem sezona još nije počela, jer je u tom slučaju najvjerojatnije riječ o robi iz uvoza ili iz stakleničkog uzgoja.

“Danas kada je svima dostupan internet, lako se informirati o sezonskim namirnicama. Na tržnicama vrijedi jednostavno pravilo. Kada je namirnica sezonska, jeftinija je zbog veće ponude. Kada je izvan sezone, cijena se povećava jer su dostupne manje količine”, objašnjava magistra agronomije, Iva Pavić. Najveći problem hrvatske poljoprivrede, smatra Iva, nedovoljna je proizvodnja, osobito u povrćarstvu.

“Hrvatska proizvodi najviše žitarica poput kukuruza, pšenice i soje, a potom jabuke i mandarine. Kod povrća je problem njegova visoka razina osjetljivosti na vremenske nepogode. Proizvođači povrća iz područja pogođenih ovogodišnjim poplavama pretrpjet će velike štete jer je tlo odveć natopljeno vodom pa usjevi, osobito zelena salata, propadaju. Štete po njih bi mogle biti milijunske, pogotovo za one koji uzgajaju monokulture”, objašnjava mlada agronomka.

“Ako Hrvatska želi kvalitetnu poljoprivredu, morat će u nju ulagati puno više nego do sada. Moderni strojevi su skupi, a rad na zemlji mukotrpan. Poljoprivredni krediti kod nas ne postoje, a omogućili bi ljudima lakši opstanak u tom poslu. Bez poticaja i podrške od države, ljudi sele u potrazi za unosnijim i jednostavnijim zaposlenjem što je razumljivo. Potreban je bolji dijalog”, zaključuje, dnevno.hr

 

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...