Cijena kvadrata stana u Zadru prešla 2000 eura

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su cijene stanova tijekom travnja u prosjeku bile za 0,2 posto više no mjesec ranije, a pritom je najveći porast zabilježen u Šibeniku i Umagu.
Na godišnjoj su razini cijene stanova porasle za 6,5 posto, dok su u usporedbi s 2016. godinom bile 9,6 posto više, odnosno 10,5 posto više u odnosu na 2015. godinu.

Padaju cijene najskupljih „kvadrata“

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su tijekom travnja prosječne oglašavane cijene stanova na mjesečnoj razini pale tek u gradovima u kojima bilježe najviše vrijednosti, a to su Dubrovnik, Split i Opatija.

Najviše prosječne cijene zabilježene su u Dubrovniku u kojem se za kvadratni metar stana tražilo 3902 eura, što je oko 4 posto više no lani, a u usporedbi s 2016. godinom predstavlja porast od čak 28 posto.

Najveći godišnji rast tijekom travnja je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, zabilježen u Splitu gdje su cijene porasle za 17,4 posto. Split je i jedan od rijetkih gradova koji ujedno bilježi mjesečni pad cijena, a za tamošnji se kvadratni metar u prosjeku tražilo 2678 eura što je 0,5 posto manje no mjesec ranije.

Unatoč padu cijena, Opatija je i dalje ostala jedan od skupljih gradova u kojem se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 2918 eura, što predstavlja mjesečni pad od 0,3 posto i godišnji od 0,9 posto.

Prosječna tražena cijena „kvadrata“ stana u Umagu je tijekom travnja iznosila 2037 eura, što je 1,5 posto više no mjesec ranije, te 2,6 posto više nego lani u istom mjesecu.

Među gradovima s prosječnom cijenom stanova većom od 2000 eura po kvadratnome metru našao se i Zadar koji je tu „magičnu granicu“ prešao za 26 eura. Tamošnjim je stanovima, prema podacima oglasnika Crozilla.com, cijena porasla za 0,9 posto na mjesečnoj i 9,2 posto na godišnjoj razini.

U Poreču se za „kvadrat“ stana u prosjeku tražilo 1815 eura – što je 0,6 posto više no mjesec ranije, te 3,1 posto više nego u istom mjesecu lani.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je u odnosu na 2015. godinu najveća razlika u cijenama zabilježena u Šibeniku u kojem su stanovi poskupjeli za 26,7 posto, a za kvadratni se metar u prosjeku tražilo 1760 eura.

Blagi mjesečni porast od tek 0,2 posto zabilježen je u Puli u kojoj je prosječna oglašavana cijena stana iznosila 1509 eura po kvadratnome metru – što je preko 12 posto više no u istom mjesecu lani.

Riječkim je stanovima prosječna oglašavana cijena porasla za 0,4 posto na mjesečnoj i 3,6 posto na godišnjoj razini, pa se za kvadratni metar tražilo 1423 eura.

Senj na mjesečnoj razini bilježi jedva zamjetnu razliku u cijeni, no u usporedbi s prošlom godinom bilježi porast od 15,8 posto, a cijena metra kvadratnog iznosila je 1418 eura.

Po cijeni od 791 euro oglašavani su u travnju „kvadrati“ bjelovarskih stanova, koji bilježe porast vrijednosti od 0,6 posto na mjesečnoj, te 0,9 posto na godišnjoj razini. U usporedbi s 2015. godinom, tamošnji stanovi tijekom travnja bilježe najveći pad vrijednosti koji iznosi 7,8 posto.

Mjesečni porast cijena stanova od 0,3 posto, te godišnji od 1,4 posto zabilježen je u Slavonskome Brodu u kojem je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, prosječna oglašavana cijena stana iznosila 895 eura po kvadratnome metru.

U Osijeku je cijena kvadratnog metra stana iznosila 971 euro, a navedeni je iznos 0,7 posto veći no u ožujku, te 1,7 posto veći no u istom mjesecu lani. U Varaždinu se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 1110 eura, što je 0,5 posto više no mjesec ranije, ali i tek 1,6 posto više no lani.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su prosječne oglašavane cijene stanova u Zagrebu porasle na mjesečnoj razini za 1,1 posto, te za 8,4 posto na godišnjoj, a za kvadratni se metar u prosjeku tražilo 1811 eura.

Zagreb i Split najtraženiji

Zagreb, Split, Pula, Osijek i Zadar – gradovi su u kojima je tijekom travnja na oglasniku Crozilla.com vladala najveća potražnja za stanovima. Potencijalni strani kupci najviše su pretraživali ponudu onih koji se prodaju na području Zagreba, Splita, Makarske, Pule, Poreča i Umaga, a pritom su u najvećem broju dolazili iz BiH, Njemačke i Slovenije.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...