S evolucijske točke gledišta programirani smo da tražimo negativnosti kako bismo se zaštitili, no taj obrazac nam više ne treba. Evo kako postati optimist.
Mogu li vas sitnice izbaciti iz takta i upropastiti vam dan? Primjerice kazna za parking, svađa sa šefom, umrljana majica – dovoljni su da vas toliko izbace iz ravnoteže da ništa što se dobro dogodi tijekom dana, ne može popraviti stanje? Štoviše, dobre stvari ni ne percipirate. Niste jedini. Niste ni u manjini, tvrdi američki klinički psiholog Lynn R. Zakeri te nudi izlaz iz ove zamke i uči nas kako postati optimist.
“Opterećujemo se stvarima nad kojima nemamo kontrolu, stvarima zbog kojih nam je neugodno, koje nas pogađaju i rastužuju. Čak i nešto beznačajno poput toga da od prijatelja na poruku dobijemo samo ‘OK’?, može nam uništiti dan. Male stvari zauzimaju previše mjesta u našem mozgu”, objašnjava Zakeri.
Zbog čega se to događa?
Klinički psiholog Josh Klapow kaže da nas situacije u kojima izgubimo nešto ili bivamo odbijeni od nekoga ili pak situacije u kojima smo ranjivi na neki drugi način opsjedaju u mislila.
S evolucijske točke gledišta programirani smo da tražimo negativnosti kako bismo se zaštitili. No, što više vremena trošimo fokusirajući se na negativne događaje to više treniramo mozak da prednost daje negativnim stvarima i događajima, a ne pozitivnim, objašnjava psiholog. Većina njegovih kolega slaže se stim te smatraju da negativni događaji imaju veći psihološki utjecaj na nas, nego pozitivni.
“Negativno razmišljanje ima domino efekt. Mogu dovesti do toga da svijet vidite u iskrivljenoj percepciji – obojen strahom, tugom, krivnjom i bijesom”, objašnjava Klapow te dodaje: “Ne možemo uvijek kontrolirati negativne emocije, ali možemo utjecati na njihovo trajanje”.
Kako postati optimist?
Postoji nekoliko tehnika koje će nam pomoći da nam jedan loš trenutak ne uporpasti dan. Iskušajte ih idući put kada vaš um upadne u zamku:
1. Promotrite svoje emocije
“Svjesni ste da ćete nakon negativnog događaja krenuti uhodanim putem i pecripirati sve ostalo kao negativno. Zato je vrlo važno razviti alat koji će vam pomoći da ignorirate negativnost”, kaže Klapow.
Prije svega, prihvatite svoje emocije. “U redu je reći: ‘Ljuta sam, frustrirana, povrijeđena’.Nakon toga, umjesto da im se predate, pokušajte nešto drugo. Budite radoznali, zapitajte se zašto se tako osjećate. Razgovarajte sami sa sobom o tom iskustvu i pitajte sebe što ste naučili iz toga”, savjetuje Klapow.
2. Posvijestite si da možda ne gledate na pravi način na situaciju
Šef Odjela za psihologiju Medicinskog centra Montefiore pri Sveučilištu Albert Einstein u New Yorku Simon Rego kaže da svako od nas ima sklonost neutralne situcije pretvarati u negativne.
Riječ je, kaže, o kognitivnom izvrtanju pri kojem nas um uvjerava u možebitnu neistinu, intenzivirajući negativne misli. Primjerice, umjesto da pitate šefa zašto ste maknuti s nekog projekta, vi ćete sami zaključiti da je to učinio jer vas smatra nekompetentnim. Ostali primjeri kognitivne distorzije su crno-bijeli pristup svijetu, sitničavost, nagađanje.
“Imajte na umu da nije pogrešno misliti negativno, ponekad je i dobrodošlo, ali važno je proučiti svoje ponašanje i shvatiti zašto mislite negativno. Kada jedno postanete svjesni svojih sklonosti i ponašanja možete primijeniti tehnike koje će vam pomoći da situaciju sagledate u pozitivnijem svjetlu i objektivno”, objašnjava Rego.
Prvi korak je uvidjeti da stvari nisu onakve kavima se čine. Iz te pozicije možete krenuti dalje. “Najbolji način je da se zapitate što biste prijatelju savjetovali da je u vašoj situaciji Zapitate se: ‘Što drugo može biti? Koji je najbolji scenarij?’ Ova pitanja, odnosno odgovri pomoći će vam da izađete iz negativne matrice”, kaže Rego.
Što više budete vježbali ovu psihološku tehniku, brže ćete usvojiti nove obrasce.
3. Usredotočite se na činjenice
Kada kap prelije čašu, ova vježba će vas ‘centrirati’. Podijelite papir na lievu i desnu polovicu. Na lijevoj polovici napišite sve činjenice vezane za određenu situaciju, na desnu sve vaše brige, strahove, sumnje. Potom ponovno pročitajte sadržaj na lijevoj polovici papira.
Ova vježbica pomoći će vam da budete usredotočeni samo na činjenice i da racionalno sagledate situaciju, umjesto da se prepustite osjećajima. Shvatit ćete da situacija nij eni blizu tako negativna kako se vama čini.
4. Vježbajte pozitivno mišljenje
Klapow predlaže da svaku večer odvojite pet minuta i zapišete tri dobre stvari koje su se dogodile tijekom dana. Računaju se i one najmanje. Potom otiđite korak dalje i odgovorite (također napismeno) zbog čega mislite da su se te dobre stvari dogodile. Primjerice, promovirani ste jer ste marljivo radili. Smisao ove vjžebice je prisiliti sebe misliti pozitivno barem jednom u danu – za početak. “Ovo će pomoći da promijenite vašu pesimističnu matricu. metoda se zove ‘naučeni optimizam'”, objašnjava.
5. Prebacite fokus
Ponekad je najbolji način za prevladavanje negativnog iskustva, prebaciti fokus na nešto drugo. Prestanite misliti na situaciju koja vas opterećuje, crpi vam energiju, a ne možete ništa učiniti. Usredotočite se na posao, posvetite se hobiju, otiđite trčati, družite se s ljudima koje volite. Preokupacija onim u čemu uživate promijenit će vaše osjećaje iz neagitvnih u pozitivne i staviti sitaciju koju smatrate negativnom u sasvim drugu perspektivu, piše portal Život i stil.