Saborska zastupnica SDP-a, Sabina Glasovac,gostovala je u Novom danu i komentirala aktualne teme.
Ministrica Divjak smatra da je po pitanju obrazovanja i kurikularne reforme puno učinjeno. Što vi mislite, je li nešto učinjeno i kad ćemo, ovim tempom, dočekati kurikularnu reformu?
Najbolji odgovor možemo dati ako odgovorimo na nekoliko pitanja – što se našoj djeci promijenilo u odnosu na prethodnu školsku godinu? – Ništa. Jesu li naša djeca rasterećena nekih sadržaja? – Nisu. Jesu li nastavnici dobili više slobode? – Nisu. Jesmo li promijenili načine vrednovanja i ocjenjivanja? – Nismo. Imamo li nove udžbenike i nastavne materijale? – Nemamo. Imamo li posebne programe za darovitu djecu i djecu s poteškoćama u razvoju? – Nemamo. Da su odgovori pozitivni, reforma bi ušla u škole.
Uvedeni su moduli, ima puno polemike kad je riječ o sadržaju, a jedino opipljivo je pitanje infrastrukture.
Ja sam o tome govorila i kad smo donosili proračun. Onda smo primijetili da se jako napuhuju stavke u svim ministarstvima, pa i u Ministarstvu obrazovanja, ondje gdje se treba nabavljati informatička oprema. Navikli smo tome od HDZ-a, oni vole javne nabave i pod krinkom opremanja škola imati pristup većoj količini sredstava. Ako ministrica misli da će uvođenjem informatike u škole reformirati sustav, onda se grdno vara. Reforma je potrebna i svim predmetima i potreban je potpuno drugačiji načn podučavanja, praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i ako hoćete produženje osnovnoškolskog obrazovanja na 9 godina kako bi se to moglo sveobuhvatnije napraviti i to bi trebalo biti reforma.
Što donose predložene dopune i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju?
U zakonu nema ključnog dokumenta koji bi trebao jamčiti provedbu reforme, on je namjerno ili nenamjerno izdvojen. Ministrica nije odgovorila na pitanje, ako je škola za život i škola za sve, zašto su reformom predviđeni izdvojeni programi za darovitu djecu i djecu s poteškoćama. To govori o tome da ministrica ima svoju reformu ili reformicu, hoće li to samo na informatici završiti ili nešto više, ja to ne znam.
Koliko je ministrica samostalna?
U dvije godine manje je razgovarala o sadržaju, a više njihovoj borbi za fotelje. I Buljan Culej koja je kontaminirala proces, i dalje stoji tu. Pitanje je koliko je tko samostalan. Ja želim da uspije barem nešto, pa i ovo što je ona zamislila, iako mi nije jasno što je ona to točno zamislila. Bila bih puno sretnija da imamo cjelovitu kuikularnu reformu. Ne bih voljela da naša djeca budu pokusni kunići jednog neuspjelog eksperimenta.
Koliko roditelji mogu sudjelovati u odabiru predmeta koje će njihovo dijete slušati?
Međupredmetni sadržaji u kurikularnoj rerformi su jednako vrijedni i važni kao i obvezni nastavni sadržaj. Sedam je područja međupredmetnih tema, a izmjenama zakona otvara se prostor da sutra roditelj kaže da je neki modul u suprotnosti s njegovim svjetonazorom i spriječi dijete da to sama pohađa. Ovaj zakon, bojim se, otvorit će prostor za to da na hodnicima imamo ne samo djecu koja ne idu na vjeronauk, nego i djecu koja smatraju da transrodne osobe nisu jednake ostalima, pa i onu koja su protiv cijepljenja.
Bi li bilo dobro da su se neki uveli kao redovni predmeti?
Oni su uvršteni kao nešto što bi trebao biti obvezni sadržaj drugih predmeta. Mislim da oni koji danas likuju što je ta stavka ušla u zakon misle da će se odredbom zakona njima omogućiti da desetkuju građanski odgoj, zdravstveni odgoj, itd.
S druge strane, iz inicijative Narod odlučuje poručili su da su prikupili dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma.
Ja vjerujem da nećemo doći u situaciju da ćemo na referendumu odlučivati o smanjenju ljudskih prava, iskreno se nadam da nećemo doći u tu situaciju. Postoje mehanizmi koji to mogu spriječiti, Ustavni sud mora provjeriti koliko su pitanja u skladu s Ustavom. Pogledajte koliko je to suludo, mi imamo nekakav zakon, zna se koliko potpisa treba, ali tko nama jamči ne samo u ovoj situaciji, nego u bilo kojoj drugoj, da se do tog dana i tog trenutka skupljaju potpisi, a ne i nakon toga. Ovako ne znamo. SDP se zalaže za promjene zakona o referendumu. Bitno je da se i referendum ne može raspisati za ona pitanja koja se tiču zajamčenih prava manjina, ljudskih prava, pitanja obrane, nacionalne sigurnosti, proračuna, poreza i onih nadležnosti koje su u ingerenciji Sabora.