VELIKI PROBLEM

Hrvatska je jedina turistička zemlja bez hitne helikopterske pomoći

Matija Lipar/ZARAPIX

Ministar zdravstva Milan Kujundžić nedavno je poručio da država nema novca za kupnju medicinskih helikoptera, da MORH-ovi helikopteri Mi-8 imaju opremu za medicinsko postupanje te da pacijenti nisu zakinuti.

Bila je to poruka Mladenu Turečeku, predsjedniku HELP-a “Helikopterima liječnici pomažu”, koji je reagirao na informaciju da se u helikopetru MORH-a porodila Bračanka. Smatra da je bio ugrožen život i majke i bebe jer, tvrdi, helikopteri Mi-8 nisu opremljeni za zbrinjavanje takvih pacijenata.

“Kako za bolnička kola tako i za medicinske helikoptere postoji EU propis o opremanju medicinskom opremom. Ministarstvo smo tražili potvrdu da su helikopteri opremljeni po EU propisima, no do danas nismo dobili odgovor. Za medicinsko postupanje može se smatrati da je dovoljna i medicinska torba! Osobe koje su koristile Mi-8 helikoptere kažu da nije imao medicinske opreme. Civilne osobe u MORH-ovom helikopteru nisu životno osigurane”, upozorava Tureček u razgovoru za N1.

“Prema našim informacijama, postojeći MORH sustav ne može zadovoljiti ‘medicinski zlatni sat’, vrijeme od trenutka životne ugroze do zbrinjavanja u bolnici”, ističe Tureček.

Prošle godine helikopterima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbrinuta su 864 pacijenta, dok je njih 148 zbrinuto helikopterom MUP-a na širem dubrovačkom području. Kako su za N1 potvrdili u MORH-u, ove godine do 18. svibnja prevezeno je ukupno 236 pacijenata.

Mi-8 zbog buke i snage motora ne može sletjeti blizu pacijenta niti ispred bolnice (u krugu 100 do 200 metara od bolničkog trakta), jer diže crijepove s krovova. Zbog velikih vibracija u letu, pojašnjava, nije poželjan za ugrožene pacijente sa srčanim ili moždanim udarom. Napominje i da je cijena sata leta Mi-8 za 30 tisuća kuna skuplja od medicinskog helikopetra.

Uz to, ističe predsjednik HELP-a, MORH-ovi helikopteri ne rade hitnu helikoptersku medicinsku pomoć (HEMS), već sekundarni medicinski prijevoz nakon što ih je liječnik Hitne pomoći pozvao. Također, upozorava, nedostatak je što se intervencije tim helikopterima ostvaruju samo na dijelu naseljenih otoka, ali ne i na nenaseljenim jer ne mogu sletjeti tamo gdje nema helidroma ili aerodroma.

“Postojeći sustav pokriva približno 200.000 stanovnika, dok 4 milijuna nije pokriveno, baš kao ni prometne nesreće. Imamo i više od 300 poginulih u prometu godišnje. Tu je i 25.000 umrlih od srčanih i moždanih udara”, dodaje.

Za potrebe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), za pokriti cijelu RH u “zlatnom satu” trebalo bi nabaviti minimalno pet helikoptera. Za maksimalno bolju pokrivenost i veću brzinu dostave ugroženog u bolnicu taj broj bi, ocjenjuje Tureček, bio 7-8 helikoptera.

Osim inicijalnog kapitala država ne bi trebala sudjelovati u financiranju službe. Ona bi se financirala kroz HZZO i druga osiguravajuća društva, turističku taksu, registraciju vozila, sportske klubove (riskantni sportovi), reklame na helikopterima, donacije, iz goriva, Europske kontrole zračne plovidbe. Procjenjuje da bi HHMS hrvatskog građanina godišnje koštao 20 kuna.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji koje nemaju HHMS, u društvu je Bugarske i Slovenije, ali i jedina turistička zemlja koja nema takvu službu.

Kako HHMS funkcionira u Njemačkoj?

Njemačka je Hitnu medicinsku službu uspostavila još 1970. godine zbog 20.000 poginulih u prometu tijekom 1969. Oformljena je od strane ADAC-a koji je osnovao posebnu neprofitnu tvrtku za zračni promet s namjenom spašavanja ugroženih u prometnim nesrećama.

Intervencijama njemačkog HHMS-a pokrivene su različite hitne situacije.

Podaci koje je objavio ADAC Luftrettung pokazuju strukturu intervencija za 2017. godinu; internističke, neurološke i kirurške opasnosti (srčani i moždani udari, traume) (64 posto), prometne nesreće (10 posto), ozljede u slobodno vrijeme i u kući (12 posto), ugroze djece (6 posto), ozljede na radu (5 posto) i ostali zahtjevi (3 posto).

Usluge njemačkog HHMS-a besplatene su za osiguranike zdravstvenog osiguranja uz godišnju policu od 50 eura. Ukoliko se ne može usluga naplatiti od osiguranja ili direktno od pacijenta, naplaćuje se iz posebnog državnog fonda solidarnosti, piše N1.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar