Kad gledamo udio turizma u cjelokupnom gospodarstvu, Hrvatska je na vrhu Europe. Podatak iz 2016. govori da godišnji devizni prihod od turizma iznosi više od 18 posto BDP-a, što ga čini daleko najvećim u Europi.
Iako dobra zarada od turizma sama po sebi, naravno, ne predstavlja ništa loše, podatak da devizni priljev od turista u Hrvatskoj iznosi čak 18 posto BDP-a pokazuje razmjere uništenja ostatka ekonomije.
Visoki porezi i neprijateljski raspoložena administracija ubila je ekonomsku aktivnost. Zbog komplicirane birokracije koji političari koriste za reketarenje poduzetnika, nekakvu ozbiljniju proizvodnju praktično je nemoguće pokrenuti.
Višestruko opasna ovisnost o turizmu
Hrvatska je, dakle, potpuno ovisna o turizmu. No ta činjenica nije samo opasna za gospodarstvo, nego i za očuvanje okoliša – istog onog okoliša o kojem ovisi hrvatski turizam, a posljedično tome i cijela država. Svi znaju za primjer Plitvičkih jezera koje bi zbog prevelikog broja turista i posljedičnog onečišćenja mogle biti izbrisane s liste UNESCO-a. No problem s prevelikim brojem turista puno je širi od toga.
Naime, nedavno je jedno novo, veliko istraživanje pokazalo je da turizam posljednjih godina jako brzo raste pa je tako danas odgovoran za oko osam posto emisije stakleničkih plinova koji potiču opasne klimatske promjene. Upravo se Hrvatska našla među turističkim destinacijama koje autori istraživanja ističu kao posebno opterećene emisijama koje stvaraju njihovi gosti.
Ako želite spasiti okoliš – manje putujte
Znanstvenici, autori studije, poručuju svima koji žele pridonijeti usporavanju klimatskih promjena, a time i očuvanju okoliša, da odustanu od dalekih turističkih putovanja.
U istraživanju su Arunima Malik s University of Sydney u Australiji i njezini kolege analizirali godišnje emisije uzrokovane turističkom industrijom u 160 zemalja. Rezultati su pokazali da turizam godišnje u atmosferu ispušta 4,5 gigatona ugljičnog dioksida. Prema ranijim procjenama ta brojka kretala se između jedne i dvije gigatone. Nove procjene više su, među ostalim, i zbog toga što uključuju podatke o emisijama proizvedene u popratnim granama industrije kao što je poljoprivreda za zahtjevne goste, održavanje hotela, proizvodnja suvenira i sl.
Osim toga ekološki otisak turizma ubrzano raste, a trend će se vjerojatno nastaviti. U 2009. on je bio 3,9 Gt, u 2013. 4,5 Gt, a do 2025. mogao bi narasti na 6,5 Gt.
Turizam raste s bogatstvom
To ne treba čuditi kada se u obzir uzme izvješće Svjetskog turističkog vijeća (WTTC) prema kojem je sektor turizma i putovanja u 2017. stvorio 7 milijuna novih radnih mjesta i rastom od 4,6 posto sedmu godinu za redom nadmašio rast ukupnog svjetskog gospodarstva koje je raslo stopom od 3 posto. Tako je postao najbrže rastući sektor, a njegova ukupna vrijednost na svjetskoj razini procjenjuje se na oko 1000 milijardi dolara.
Turizam očekivano raste kako ljudi postaju bogatiji. SAD je najveći izvor emisija stakleničkih plinova proizvedenih turizmom – kako zbog Amerikanaca koji putuju u svijet tako i turista iz svijeta koji putuju u SAD.
Za SAD-om slijede Kina, Njemačka i Indija, s time da dvije azijske zemlje i Brazil imaju najbrži rast turističke industrije. Kinezi su u prošloj godini bili najbrojniji turisti na svijetu. Oni su primjerice, nakon Europljana, posljednjih godina drugi najbrojniji turisti na Maldivima, na kojima u luksuznijim resortima noćenje nerijetko stoji i po 700 eura. Njemačka pak ima dugu tradiciju turističkih putovanja.
Hrvatska među zemljama koje su posebno opterećene emisijama koje stvaraju gosti
Poredak postaje značajno drugačiji kada se turističke emisije računaju po glavi stanovnika odredišne države. Tada na prva mjesta izbijaju otočne zemlje s malim brojem stanovnika koje su dostupne samo dugim zračnim linijama, a imaju velik broj turista kao što su primjerice Maldivi i Mauricijus. Paradoks je da su upravo te zemlje često najugroženije klimatskim promjenama zbog rasta razina mora i erozije tla kao i zbog odumiranja koraljnih grebena zbog porasta temperatura voda (slika gore – pokušaj zaštite obala Maldiva od erozije). Primjerice, najviši prirodni vrh Maldiva nalazi se na samo dva i pol metra iznad površine mora. Na njegovim koraljnim grebenima tijekom sezone El Nina u prošlim je godinama zabilježen masovni pomor koralja, ponegdje i do 90 posto. A kako srednje temperature mora rastu, tako se koralji ne uspijevaju oporaviti (slika i video dolje).
Osim toga, postoje zemlje koje mnogo više turističkih emisija stvaraju izvan svoje zemlje, na putovanjima do atraktivnih odredišta. Među njima autori ističu Kanadu, Švicarsku, Nizozemsku i Dansku.
S druge strane postoje zemlje koje su najpoznatija turistička odredišta i opterećene su emisijama što ih stvaraju njihovi gosti. U ovoj drugoj skupini autori studije, a zatim i znanstveni časopisi kao što je Nature, posebno ističu Hrvatsku, Grčku i Tajland.
Moguća rješenja
Autori studije smatraju da bi male otočne zemlje čija gospodarstva u velikoj mjeri ovise o turizmu, trebale dobiti pomoć razvijenih kako bi smanjile svoj ekološki otisak uzrokovan turističkom industrijom i popratnim granama. No one u ukupnoj emisiji ipak nisu najveći problem.
Turistima se preporučuje da pokušaju uskladiti svoja putovanja na takav način da smanje emisije koliko je to moguće te da nastoje birati kompanije koje ulažu napore u održivi turizam, piše Index.