Cestitka_Uskrs

Istraživanje; Najbolji srednjoškolci ne vidi Hrvatsku kao dom: “Ne cijeni se znanje, samo veze”

Najbolji učenici srednjih škola najnegativnije doživljavaju Hrvatsku i u najvećem postotku svoju budućnost vide izvan nje, pokazuje to novo veliko istraživanje provedeno krajem 2017. u 59 škola širom zemlje, podjednako strukovnih kao i gimnazija.

Gotovo polovica učenika smatra da se u Hrvatskoj znanje ne cijeni, većina ih smatra da nastavnici nisu dovoljno cijenjeni, gotovo dvije trećine vjeruje da su za upis na fakultet važnije druge stvari poput veza, a ne sposobnosti učenja, gotovo pola budućnost Hrvatske vidi vrlo negativno ili negativno, a tek 20-ak posto vidi je pozitivno. Najpesimističniji su oni koji imaju viši školski uspjeh, koji ujedno u najvećem postotku svoju budućnost vide negdje vani u EU ili dalje u svijetu. Preko pola njih život vidi negdje izvan Hrvatske – u EU ili negdje drugdje u svijetu, piše Index.

To je samo dio crnih rezultata studije koju je za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje proveo tim s Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) pod vodstvom Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić.

U istraživanju, jednom od najvećih ikada provedenih u Hrvatskoj, sudjelovalo je 13.301 učenika i učenica srednjih škola od Našica i Belog Manastira, preko Slavonskog Broda Varaždina i Zagreba, do Makarske i Dubrovnika. U školama su ga provodili odgojno-obrazovni radnici, a u 33 je provedeno i kvalitativno istraživanje.

Velika većina učenika ima optimističnu percepciju sebe u smislu budućnosti u narednih 20 godina. Čak 86,5% sebe percipira pozitivno. Budućnost Europe pozitivno doživljava oko 49%, a 13,4% negativno.

Hrvatsku budućnost negativno i izrazito negativno vidi čak 44% učenika. Manje od 20% vidi je pozitivno. U percepciji postoje poprilične razlike – najbolji su ujedno i najpesimističniji.

Velika većina učenika svoju budućnost vidi negdje drugdje, izvan mjesta u kojem žive ili se školuju. Samo 19% vidi se u mjestu u kojem se školuje, dok pola vidi negdje vani – 35,3% u nekoj drugoj zemlji u EU, a 12,2% izvan EU.

Pritom se udio onih koji planiraju otići iz Hrvatske kreće od 42% među najmanje uspješnima, do visokih 52,3% među najuspješnijima. Najviši je među maturantima prirodoslovno-matematičkih gimnazija – čak 52,2% svih maturanata tih škola vidi se izvan Hrvatske.

Najpoželjnije mjesto za život i rad velikoj većini učenika je izvan mjesta školovanja. Za oko 40% učenika to je EU, a za oko 14% druge zemlje izvan EU. Drugim riječima, čak 53% učenika želi živjeti i raditi vani.

Ništa bez fakulteta
Zanimljivo je da velika većina srednjoškolaca od oko 81 posto, što znači i velika većina mladih uopće, želi studirati. Taj udio visok je i među učenicima strukovnih škola (72,4%), no osobito je visok među gimnazijalcima (97,4%).

Autori ističu da je u Hrvatskoj studiranje postalo normativno očekivanje te da čak i učenici s vrlo niskim školskim uspjehom planiraju ići na fakultete. Tek mali udio srednjoškolaca od oko 11% nakon škole se planira odmah zaposliti. Oko 8% planira predahnuti, a ostali, oko 81 posto, planira odmah nastaviti studirati.

Velika većina od oko 74% smatra da je u Hrvatskoj bez fakulteta teško naći dobar posao. Oko 64% smatra da je za kvalitetan život potrebno imati diplomu.

S druge strane, učenici ipak smatraju da se u Hrvatskoj obrazovanje ne cijeni kao prevladavajuća vrijednost. Tek malo više od pola smatra da se ono cijeni.

Većina od oko 64% smatra da se nastavnici ne cijene dovoljno.

Posebno zabrinjava činjenica da ih čak 61% smatra da su za upis na fakultete važniji snalažljivost, osobne veze, roditelji i slično, nego sposobnosti učenj, prenosi Index.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...