Na koji način će se na autocestama kojim upravljaju državne tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb plaćati cestarina, osmislit će španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture jučer su, naime, otvorene financijske ponude u procesu odabira izvođača Studije sustava elektroničke naplate cestarina.
Na natječaj su stigle četiri tehničke i financijske ponude – zajednice ponuditelja Ernst & Young savjetovanje Hrvatska i Ernst & Young Njemačka te tvrtki MultiContract Consulting iz Mađarske, CGI iz Češke te IDOM-a. Tehničke uvjete zadovoljili su samo hrvatsko-njemački konzorcij i Španjolci te su u drugom krugu otvorene njihove financijske ponude.
Domaći i strani stručnjaci
Ponuda Ernst & Younga “teška” je 1,124.080 eura, dok je IDOM ponudio 875.526,43 eura. Inače, procijenjena je vrijednost tog posla bila milijun eura s PDV-om. S obzirom na to da su Španjolci bili jeftiniji, njima će biti ponuđen ugovor za izradu Studije, koji bi se trebao potpisati za tjedan dana.
U Ministarstvu kažu da su oba ponuđača ponudila projektne timove formirane od domaćih i stranih stručnjaka, i to po 11 stručnjaka od kojih su po četvorica iz Hrvatske. Savjetnici će novi model naplate cestarine morati osmisliti prema tri glavna kriterija: da se cestarina plaća beskontaktno, bezgotovinski i bez zaustavljanja. Obračun cijene pak mora biti prema prijeđenom kilometru. A to je sve u sklopu EU smjernica da sustav naplate cestarine na području Unije treba biti interoperabilan.
U EU trenutačno ima sedam sustava elektroničke naplate cestarine, a teži se k uvođenju dvaju glavnih sustava – DSCR (dedicated short-range communications) i GNSS (global navigation satellite systems) ili satelitska naplata cestarine. Za oba ta sustava vozila moraju imati uređaje preko kojih će se obračunavati prijeđeni kilometri i cijena cestarine. DSCR u biti već u Hrvatskoj postoji kao ENC, no njega bi trebalo unaprijediti da se vozila ne zaustavljaju kako bi se ENC uređaj očitao. Brzina bi za oba sustava trebala biti između 40 i 80 kilometara na sat, kažu upućeni sugovornici.
40% prometa u tri mjeseca
Savjetnici će pri svojoj analizi morati uzeti u obzir i koji bi sustav naplate najbolje odgovarao Hrvatskoj s obzirom na visoku sezonalnost prometa na autocestama jer se oko 40 posto ukupnog godišnjeg prometa ostvari u tri ljetna mjeseca. IDOM će nakon potpisivanja ugovora imati rok od devet mjeseci da izradi studiju i preporuči novi sustav naplate cestarine. Nakon toga bi slijedio natječaj za nabavu tog novog sustava koji bi se trebao početi ugrađivati 2020. Odabir savjetnika za novi sustav naplate cestarine provodi se uz suglasnost Svjetske banke i u sklopu Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora RH.
Sve autoceste u Hrvatskoj, pod upravljanjem tvrtki Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj, lani su uprihodile od cestarine 2,876 milijardi kuna, 10,85% više nego 2016. Prema podacima iz Nacionalnog izvješća o autocestama 2017. Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine, najviše je lani od cestarine zaradio HAC koji ima i najdužu mrežu autocesta. HAC-u i ARZ-u lani su rasli prihodi i zbog uvođenja ljetne, 10% skuplje cestarine za osobna vozila, a HAC-u i zbog petpostotnog usklađenja s ARZ-ovim cestarinama. Tako su te dvije tvrtke lani naplatile 266 milijuna kuna više cestarine nego godinu prije. Ove će godine ljetna tarifa biti proširena i na drugu kategoriju vozila – automobile s prikolicom, kampera i laka dostavna vozila. Prema podacima HUKA-e, sve četiri tvrtke koje upravljaju autocestama u Hrvatskoj od 2010. do 2017. povećale su prihode od cestarine 900 milijuna kuna (+45%). Promet na autocestama u tom je periodu porastao za nešto manje od 30%, sa 62,5 na 79,8 milijuna vozila. Prema projekcijama, za 15 godina promet na autocestama porast će 25% pa bi tako i prihodi od cestarine mogli narasti na 3,5 milijardi kuna, ako ostanu sadašnje cijene.
I dok prihodi od cestarine rastu, ukupne investicije u autoceste u Hrvatskoj su u stalnom padu. Lani je tako zabilježen najniži iznos investicija u autoceste otkako je počela intenzivna gradnja autocesta u Hrvatskoj, samo 341 milijun kuna. Od toga je 107 milijuna kuna uloženo u nove, a 234 u već sagrađene dionice.
Prema podacima HUKA-e, 2010. ukupna ulaganja u autoceste iznosila su 2,48 milijardi kuna. Ove godine trebalo bi doći napokon do preokreta jer je plan da se u gradnju novih dionica uloži 682 milijuna kuna, a u već sagrađene dionice još 385 milijuna kuna. U nove dionice HAC planira uložiti 400 milijuna kuna, a to se odnosi na autocestu od mađarske granice prema granici s BiH, dok Bina Istra planira nastavak pretvaranja Istarskog ipsilona u puni profil autoceste, piše Večernji.