Prigovori bolnicama; Prevelik broj prekovremenih sati rada, zapošljavanje osoba koje nemaju potrebnu stručnu spremu…
Prema nalazu Državnog ureda za reviziju, objavljenim u zadnjim danima svibnja, a revizori su češljajući poslovanje 49 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, među kojima su i one najveće – klinički bolnički centri – pronašli niz ‘bolesti’. Samo deset ih je dobilo bezuvjetno mišljenje, a ostalih 39 dobilo je uvjetno mišljenje zbog niza prigovora revizora.
Osim već znane kronične bolesti u zdravstvu, a to je poslovanje u crvenom, revizori su naišli na niz nepravilnosti, ponajprije u računovodstvenom poslovanju.
‘S obzirom na to da su revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti u području rashoda za zaposlene te rashoda za lijekove i medicinski potrošni materijal, i na visinu navedenih rashoda dijelom mogu utjecati zdravstvene ustanove jer su pravilnom primjenom propisa i jačanjem sustava kontrola moguće uštede’, stoji u nalazu revizije.
Revizijom su također utvrđene nepravilnosti u području planiranja te javne nabave. Dio ustanova ih je potpuno zaobišao te je, suprotno propisima, nabava obavljena izravno od dobavljača.
Zdravstvene ustanove za koje su izražena uvjetna mišljenja nisu u dovoljnoj mjeri uspostavile unutarnje kontrole kojima bi se osiguralo zakonito i namjensko korištenje sredstava, što je utjecalo i na pojavu nepravilnosti i propusta.
U gotovo svim zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika imao je više od 180 prekovremenih sati godišnje, koliko je dopušteno prema Zakonu o radu. Brojke su frapantne – pojedini zaposlenici ostvarili su godišnje i više od 2800 prekovremenih sati, što je posljedica nedostatnog broja zdravstvenih djelatnika i zabrane zapošljavanja.
Zanimljiva je i činjenica da su pojedine zdravstvene ustanove, iako nisu pozitivno poslovale, isplaćivale stimulativni dio plaće. Razlog je to što su pojedine ustanove na svoj način protumačile kolektivni ugovor. Naime, u slučaju da izvan sredstava HZZO-a i proračuna ostvaruju prihode, mogu zaposlenicima u slučaju pozitivnog financijskog poslovanja povećati plaće. No dio njih to je protumačio tako da se pozitivno financijsko poslovanje odnosi samo na vlastite prihode, a ne ukupne, prenosi Tportal.
U hrvatskim bolnicama zapažen je i trend da se na bolja radna mjesta, s višim koeficijentom plaće, zapošljavaju osobe koje nemaju potrebnu stručnu spremu ili radno iskustvo za to radno mjesto.
U pojedinim zdravstvenim ustanovama ravnateljima, zamjenicima te pomoćnicima ravnatelja isplaćivan je dodatak na osnovnu plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u visini od 12 posto, dok kolektivni ugovor određuje sedam posto.
Bezuvjetno mišljenje dobile su sljedeće ustanove:
Klinika za ortopediju Lovran
Opća bolnica Karlovac
Psihijatrijska bolnica Rab (bezuvjetno)
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, Makarska
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice
Thalassotherapia Opatija
Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb
Stomatološka poliklinika Zagreb
