Benkovački LTH za proizvodnju dijelova za Mercedes, BMW i Audi koristi robote: “Njih ne boli glava, nisu loše volje…”

LTH Metalni lijev iz Benkovca dio je grupacije LTH Castings sa sjedištem u Škofjoj Loki u Sloveniji. Grupacija se sastoji od ukupno šest proizvodnih lokacija. U Sloveniji je, osim tvornice u Škofjoj Loki, još jedna u Ljubljani, a prije tri godine u poslovnoj zoni Trata pored Škofje Loke otvoren je novi pogon alatnice, a upravo na istoj lokaciji dovršavaju se i dodatni proizvodni kapaciteti. Pored slovenskih tvornica grupu čine još jedna tvornica na Ohridu u Makedoniji i dvije tvornice u Hrvatskoj. To su LTH Metalni lijev u Benkovcu, koja u sastavu grupacije posluje od 1999. godine, te LTH Alucast u Čakovcu, gdje se radi o greenfield-investiciji u novu tvornicu koja je nedavno počela s radom i koja već sada zapošljava oko 150 djelatnika.

Milivoj Knežević je s Metalnim lijevom od 2007. godine, a član Uprave postaje 2014., gdje je i danas na čelnoj poziciji. LTH Metalni lijev radi isključivo za automobilsku industriju te je tvrtka u poslovnim krugovima poznata kao visokoautomatizirana odnosno robotizirana.

Proizvodi li vaša nova sestrinska tvrtka LTH Alucast isti proizvodni asortiman kao i LTH Metalni lijev?

– LTH Alucast ima istu vrstu proizvodnog asortimana. Znači, proizvodi aluminijske odljevke, radi strojnu obradu te još neke operacije, u principu slično kao i mi u Benkovcu. Treba naglasiti da je njihov začetak baziran na internim transferima proizvoda iz postojećeg asortimana, većim dijelom iz Slovenije te jednim dijelom iz Benkovca. Ovako se pristupilo počecima u Čakovcu jer je znatno lakše prenijeti neki postojeći program nego usvajati nove tehnologije i početi sve od početka. Osim toga, transferom dijela asortimana u Čakovec u našim se pogonima u Benkovcu oslobađaju kapaciteti za neke nove projekte i proizvode. Ali, da ne bude zabune, i Alucast je sada već u igri i za nove projekte

Kakvi su poslovni rezultati LTH Metalni lijev?

– Mi proizvodimo aluminijske odljevke isključivo za automobilsku industriju. U protekle četiri godine LTH Metalni lijev bilježi značajan rast. Prihodi su nam sa 165 milijuna kuna u 2013. narasli na gotovo 350 milijuna kuna u 2017. U tom istom periodu broj djelatnika povećao se s 350 na oko 550, što znači da smo otvorili oko 200 novih radnih mjesta. Pored toga, na sebe vežemo i određeni broj kooperanata koji pak zapošljavaju dodatnu radnu snagu direktno ili indirektno vezano za naše poslovanje. Poslujemo održivo i s dobiti. Financijski smo stabilna tvrtka.

U djelatnosti proizvodnje dijelova za proizvođače automobila bila je vrlo teška kriza. Kako je to izgledalo i koliko je trajalo?

– Kriza je počela već krajem ljeta 2008., kad se u Hrvatskoj malo tko obazirao na to. Mi smo to osjetili i vidjeli po stvarnim narudžbama i projekcijama za 2009. Kriza se nastavila u 2009., u kojoj smo mi imali pad prihoda od 40 posto. To su bila vrlo teška vremena, ali kako se kaže, “što te ne ubije, to te ojača”. Mogu reći da smo već krajem 2009. vidjeli svjetlo na kraju tunela. Bili smo strpljivi te smo se uspjeli konsolidirati. Zanimljivo je da smo mi, unatoč toj teškoj krizi, nastavili s investicijama. To nas je ojačalo te smo uspjeli konsolidirati proizvodnju i prodaju unatoč tome što se stagnacija osjećala i nakon 2009. U to vrijeme smo uspjeli dobiti nekoliko novih projekata, što nam je definitivno dalo poticaj i vjeru u bolje sutra. Budući da u našoj djelatnosti od momenta kada dobijete posao pa do starta serijske proizvodnje prođu i do dvije godine, efekti ovih novih poslova počeli su se osjećati od 2013. nadalje. Od tada bilježimo značajan oporavak i godišnji rast po stopama iznad 20 posto.

A kako se sada snalazite s radnom snagom?

– Imamo nedostatak kadra na svim razinama, od poslužitelja strojeva do inženjera. U Benkovcu i okruženju inače je veliki odljev radne snage prema inozemstvu. Za nas je otežavajuće i to što smo blizu mora, gdje nam i turizam odvlači znatan broj radno sposobnog stanovništva. Nemamo industrijsko okruženje, nema gotovih majstora i potrebno ih je školovati i trenirati. I najbolnije je kada vam odlazi radnik kojega ste obučili.

Kako to riješiti?

– Postaje klišej, ali je činjenica da radnici poslodavca puno koštaju, a malo dobiju. Vlada mora donijeti konkretnije mjere kako bi radnici ostali raditi u Hrvatskoj. Potezi moraju biti brzi, konkretni i osjetni. Jer je vrlo upitno hoće li se ulagati u Hrvatsku ako nema tko raditi. Mi raspisujemo natječaje za različita radna mjesta, a na njih se rijetko tko javlja. LTH u tome nije izuzetak, koliko sam imao prilike razgovarati s kolegama, slično je i kod poslodavaca iz ostalih sektora. S ovakvom tržišnom situacijom vezano za nedostatak radne snage pokušavamo se boriti na više načina. Povlačimo razne poteze kako bismo izašli u susret radnicima, zadržali ih te privukli nove, koristimo mogućnosti unutar grupacije da neke poslove privremeno izmjestimo na neku drugu proizvodnu lokaciju, nastavljamo s robotizacijom…

LTH Metalni lijev stalno investira. Koliko investirate?

– LTH Metalni lijev ima visoki nivo investicija, koji se već nekoliko godina kreće između 50 i 60 milijuna kuna godišnje. Najviše se ulaže u strojeve i opremu, ali i u infrastrukturu i nove proizvodne hale. U protekle četiri godine izgradili smo oko 5000 četvornih metara proizvodnog i skladišnog prostora i nabavili desetke novih strojeva, bilo ljevačkih strojeva ili CNC obradnih centara. Radi se o kontinuiranom investicijskom procesu koji zadnjih godina u potpunosti pokrivamo iz redovnog poslovanja, reinvesticijom ostvarene dobiti.

Koji su najznačajniji kupci vaših proizvoda?

– S ponosom možemo reći da najveći dio, iznad 60 posto, naših prihoda ostvarujemo kod tri premium proizvođača automobila: Daimler (Mercedes), Audi i BMW. Ostatak prihoda realiziramo kod takozvanih Tier 1 dobavljača koji naše dijelove ugrađuju u svoje sklopove te ih kao cjelinu prodaju proizvođačima automobila. Iz ove grupe najveću ulogu kod nas imaju WABCO, Continental, SumiRiko… Nedavno smo uspjeli dobiti i dva nova kupca Valeo-Siemens i Hitachi. Sve su to velike i stabilne multinacionalne kompanije i možemo reći da sa svima imamo dobre odnose, uključujući i urednu naplatu.

Kako se mjeri škart?

– U automobilskoj industriji škart se ne mjeri u postocima ni u promilima. Mjerna jedinica je PPM, što predstavlja broj loših komada na milijun isporučnih (1 PPM = 0,0001%). Sa svakim kupcem se zasebno dogovaraju ciljevi koji se obično izražavaju jednoznamenkastim brojevima. Ovo je veliki izazov i temelj poslovanja u automobilskoj industriji. Ako ste tu u igri, onda su vam vrata otvorena. I obrnuto. Osim kvalitete, u našem je sektoru bitna i točnost isporuka. Eventualno kašnjenje može prouzrokovati zaustavljanje proizvodnje kod kupca, što opet povlači za sobom visoke troškove. S druge strane, kupci ne prihvaćaju ni prijevremene isporuke jer duže skladištenje robe nije predviđeno. Just-in-time ključan je izraz.

Koji su trendovi u automobilskoj industriji?

– Automobilska industrija globalno raste. Potražnja, a posljedično i proizvodnja, u kontinuiranom su rastu. Najveći rast bilježi Kina, ali i Europa je u pozitivi. U Europi se najveći rast predviđa u srednjoj i istočnoj Europi. Izdvojio bih Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Mađarsku… U tim se zemljama zadnjih 20-ak godina značajno ulagalo u automobilsku industriju.

Elektrifikacija odnosno električna vozila su top tema. Mada svi proizvođači na tome rade i svi o tome govore, to neće ići tako brzo. Tehnologija je još jako skupa, autonomija ograničena, a infrastruktura nedostatna. Osim toga, na treba zanemariti ni ekološki učinak proizvodnje baterija kao ni proizvodnje električne energije. U Europi je na cestama oko 300 milijuna automobila, a svake godine se registrira oko 16 milijuna novih. To znači, kada bismo sutra počeli mijenjati postojeće automobile novima, električnima, da bi nam trebalo 20-ak godina da zamijenimo flotu. A danas je udio električnih automobila u prodaji novih automobila između jedan i dva posto. Ono što bi moglo pridonijeti prelasku na elektropogon jesu najave nekih zemalja da će zabraniti registraciju i prodaju vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje. Ali, nije ni to sutra, nego se spominje razdoblje 2030. – 2050. godine. Zasigurno će taj prijelazni period obilježiti potražnja za hibridnim vozilima koji kombiniraju obje tehnologije.

Kakav će utjecaj elektrifikacija imati na vaše poslove?

– Kad razmišljamo koji impakt će elektrifikacija imati na naše poslovanje, teško je dati konkretan odgovor. S jedne strane neće biti više potrebe za aluminijskim dijelovima motora i mjenjača, s druge strane bit će potrebe za nekom drugom vrstom dijelova kao što su kućište baterije i stator motora. Za sada nije jasno kakvi će biti zahtjevi za serijsku, masovnu proizvodnju i hoće li s time doći i neke nove proizvodne tehnologije. Za te odgovore moramo još malo pričekati.

Kakvi su trendovi u regulativi?

– Danas smo suočeni s regulativom koja se iz dana u dan postrožuje. Pri tome mislim na regulativu koja se odnosi na emisiju štetnih plinova. Zahtjev glasi: manja emisija plinova, a to prevodimo u manja potrošnja goriva. Zahtijevaju se dakle učinkovitiji motori, ali i smanjenje mase automobila. Upravo je u tom dijelu značajna uloga korištenja aluminija jer aluminijski dijelovi zamjenjuju dijelove koje se rade od čelika i željeza.

Kakva je sada upotreba aluminija?

– Udjel aluminija u osobnim automobilima konstantno raste. Najveći potrošači aluminija su premium brendovi, a unutar pojedinih marki udio aluminija raste s klasom vozila. Dakle, najmanje je aluminija u malim, a najviše u velikim modelima – u relativnim i apsolutnim brojkama.

Kako izgleda suradnja s proizvođačima automobila u inovaciji i razvoju?

– Kada govorimo o inovacijama i razvoju, moramo sve to podijeliti u tri faze. Prva je faza sama aplikacija kao sustav za prepoznavanje pješaka na cesti – mi kao LTH tu ne sudjelujemo. Druga faza koja slijedi jest razvoj samog proizvoda odnosno različitih dijelova koji će se ugrađivati u vozila primjerice kućište za kameru. Mi tu često pomažemo kupcu u fazi razvoja. Naši inženjeri iz konstrukcije zajedno s razvojnim inženjerima kupca nastoje optimizirati odljevak npr. u smjeru redukcije mase ili pak u smislu prilagođavanja za serijsku proizvodnju tehnologijom tlačnog lijeva. Takvi naši, rezidentni inženjeri u tom slučaju borave kod klijenata i čine zajednički razvojni tim. Treća je faza razvoj proizvodnog procesa u kojem u dogovoru s kupcem nastojimo optimizirati i organizirati proizvodni proces s ciljem što veće učinkovitosti u kvalitativnom, kvantitativnom i financijskom pogledu.

Koliki imate vrsta proizvoda?

– Trenutačno imamo oko 200 različitih proizvoda. Pojednostavljeno rečeno, tehnologija tlačnog lijeva koncipirana je tako da vrlo brzo promjenom tlačnog alata možemo lijevati drugi proizvod.

Poznati ste, dakle, po visokom stupnju automatizacije. Kada ste ugradili prvi robot?

– Prvi robot nabavili smo prije 12 godina. Danas ih je pedesetak u našem proizvodnom procesu u Benkovcu.

Mi smo lijevanje u potpunosti automatizirali, i tu se radi više-manje o aplikacijama copy & paste. Strojna je obrada nešto kompleksnija jer uz samu obradu ima i drugih operacija koje obavljaju roboti, a to su razna mjerenja, testiranja, pranje itd., tako da je svaka aplikacija ipak jednim svojim dijelom unikatna. Upravo radimo na tome da i ovaj segment unificiramo i na taj način sebi pojednostavimo primjenu automatizacije.

Do koje granice može ići robotizacija?

– Ta granica se svakim danom pomiče naprijed. Sve ono što je rutina može raditi robot. Danas postoje kamere koje se postave na robot tako da on može i vizualno pregledati odljevke, uzimati iz palete bilo posložene bilo razbacane. Inače, roboti i automatizacija su krucijalni kada govorimo o stabilnosti proizvodnog procesa, što je apsolutni zahtjev naših kupaca. Prije nekoliko godina nismo mogli dobiti odobrenje za proizvodnju od jednog našeg kupca dok nismo automatizirali proizvodni proces. Robota ne boli glava, nije loše volje, nije loše spavao, ne umara se… Robot uvijek radi isto.

Što to znači u proizvodnom procesu?

– To znači da jedan robot opslužuje stroj za lijevanje na način kako je to morao raditi radnik i tako zamjenjuje jednog radnika. Tamo gdje je složeniji proces i gdje ima nešto više od samog primarnog procesa često imamo i dodatnog robota, koji pomaže primarnom robotu. Slično je i na obradi.

Ako uzmemo u obzir da mi u Benkovcu velikim dijelom radimo u kontinuiranom modu (7x24h) i da je rad u takvim slučajevima organiziran u četiri smjene, lako zaključujemo da jedan naš robot zamjenjuje i do četiri radnika.

Koliko se pridaje značenje razvoju u vašoj djelatnosti?

– Ne razvijati se znači stati, a to znači nazadovanje. Mi u LTH Metalnom lijevu opredijelili smo se za preuzimanje zahtjevnijih proizvoda, zahtjevnijih operacija, a sve to znači da morate imati zahtjevniju opremu. Prije dvije godine preuzeli smo proizvodnju jednog odljevka koji se ugrađuje u automatski mjenjač automobila, a koji je naš kupac do sada isključivo proizvodio u vlastitom pogonu u Njemačkoj. Oni su prvi put dio te proizvodnje dali nekome drugome, i to je LTH Metalni lijev. Zadržali su polovicu proizvodnje kod sebe, a drugu polovicu radimo mi. Kako potražnja za tim mjenjačima raste, kupac ne želi širiti svoje kapacitete, već je taj dodatni volumen prepustio nama. S druge strane ni mi ne možemo sve prihvatiti te se u tom kontekstu moramo lagano oslobađati starijih i manje zahtjevnijih proizvoda. U dogovoru s kupcima takvi proizvodi se sele često prema istoku.

Kako vidite vaš dalji rast?

– Ne toliko u rastu obujma proizvodnje nego u povećanju dodane vrijednosti. Preuzimamo pozicije koje su zbog svojih zahtjeva i svoje složenosti do sada bile ekskluziva Zapada, a dosadašnje, jednostavnije poslove lagano gasimo. Veću dodanu vrijednost tražimo kroz zahtjevnije pozicije sa složenijim lijevanjem ili zahtjevnijom strojnom obradom, ali i kroz dodatne operacije kao npr. visokosofisticirano pranje, razna testiranja i mjerenja ili kroz montažu dodatnih dijelova na odljevak koji se onda može direktno ugraditi kod našeg kupca. Upravo Tu vidimo prostor za rast.

Imate li sinergijske učinke unutar grupacije?

– Definitivno, i to na svim nivoima i u svim segmentima poslovanja. Imamo zajedničke službe, centralni marketing, prodaju, stratešku nabavu… Tu je zajednička IT platforma. Konstrukcija i alatnica zajedničke su za cijelu grupaciju, i tu je početak i osnova svakog novog projekta. Unutar grupacije znamo sve jedni o drugima i imamo odličnu suradnju. Tu su osobni kontakti, česti sastanci, videokonferencije, dijelimo iste platforme… Osim toga, možemo računati i na ispomoć kod problema kao što je kvar stroja ili manjak kapaciteta.

Odakle nabavljate sirovinu?

– Naša glavna sirovina je aluminij odnosno aluminijske legure. Putem naše centralne nabave količine zakupljujemo za cijelu grupu i tako postižemo povoljnije uvjete. Sirovinu kupujemo od raznih dobavljača iz Poljske, Italije, Češke itd. Imali smo donedavno i domaćeg dobavljača, koji nažalost više nije na tržištu.

Imate li planove vezane za avioindustriju?

– Naš proizvodni proces usmjeren je isključivo potrebama automobilske industrije – što znači visok nivo kvalitete i visokoserijsku proizvodnju. Mislim da kao takav naš proizvodni proces nije najidealnije rješenje za avioindustriju.

Ima li Hrvatska još uvijek prigodu razviti proizvodnju automobila?

– Propustili smo mnoge prigode, i to mi je žao. Europska automobilska industrija ogroman je biznis. Po prihodima radi se o sektoru koji je desetak puta veći od hrvatskog BDP-a. Ako gledamo broj zaposlenih u autoindustriji, i on je desetak puta veći od ukupnog broja svih zaposlenih građana Hrvatske. Meni je žao što mi kao društvo to nismo prepoznali ili možda nismo bili zreli da u pravo vrijeme uzmemo dio tog kolača.

Svakako treba imati na umu da jedna tvornica automobila ili automobilskih dijelova uz sebe veže stotine kooperanata. Zato naše strateško opredjeljenje mora biti u dovođenju nekog velikog igrača.

Ima li još mogućnosti za takvo nešto?

– Širenje poslovanja i investicije u automobilskoj industriji idu dalje. Po meni, danas je osnovni preduvjet za privlačenje investicija da ima dovoljno radne snage. U tom slučaju mogućnosti uvijek postoje.

Može li se takvo nešto razviti oko Rimac automobila?

– Koliko pratim medijske objave o Rimcu, to je super tvrtka. Radi se o čovjeku i ljudima oko njega koji imaju viziju i ogromnu volju. Što se tiče same njihove proizvodnje, to su male i limitirane serije – rekao bih samo izlog za predstavljanje svojih mogućnosti. Rimac je za sada koncentriran na tehnologiju povezanu s elektroautomobilima koji jesu budućnost, ali kada će to biti značajnija serijska proizvodnja, to ćemo vidjeti. Definitivno je da Rimac može imati značajnu ulogu u razvoju automobilske industrije u Hrvatskoj.

Je li Rimac dobar signal iz Hrvatske?

– Naravno, jako dobar signal. Rimac nas postavlja na svjetsku kartu automobilske industrije. Dobro je eksponiran te je probudio interes ulagača. Ako jedan Porsche ima vjeru u Rimca, tko smo mi da to osporavamo. Dapače, govori za Novac.hr.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...