Iz ministarstva znanosti i obrazovanja: “U školama nam treba atmosfera kao na dočeku nogometaša”

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj gostovala je u Novom danu.

Ustavni sud je jučer odbacio tužbu za eksperimentalne udžbenike i inače je bilo cijeli niz kritika pa čak i na samo uvođenje informatike?

Vidite s koliko se prepreka susrećemo. Nije bilo lagano od 0 kuna došlo do 200 milijuna kuna za obrazovnu reformu. To je bila prva stvar koju je napravio tim ministrice Divjak. 10 godina nisu se opremale škole, mi šaljemo i informatičku i svu ostalu opremu u škole. Milijardu kuna ide za strukovno obrazovanje. Svi ti potezi izazivaju kritike. Konstruktivne kritike su uvijek dobrodošle i pomoći će nam da napredujemo i sve napravimo bolje, ali ovakve koje su neosnovane i kojima je cilj samo zaustaviti reformu obrazovanja, mislim da nam zaista nisu potrebne.

Koji je cilj onih koji žele zaustaviti reformu. Ona bi trebala biti pitanje nacionalnog konsenzusa.

Poboljšanje sustava obrazovanja je bitno za sve nas i posao svih nas. Učitelja, škola, roditelja, ali i medija i javnosti i gospodarstva. Naša istraživanja javnog mijenja su pokauzla da je 87 posto roditelja za uvođenje obvezne informatike, 93 posto ispitanika je za reformu strukovnog obrazovanja, 70 posto za kurikularnu reformu. Svi zajedno idemo prema naprijed bez obzira na kritike.

No, bilo je puno zastoja i to je onda bila podloga za kritike. Tko je najviše odgovoran za zastoje?

Ne bih nikoga prozivala za odgovornost. Provođenje reforme nije lagan posao jer da je lagan provela bi se prije 20 godina. Nas očekuju promjene ne samo u kurikulumskim dokumentima, koji su prošli već tri faze, i recenzije i dorade i prolaze kroz eksperimentalnu prvedbu u školama, nas očekuje nego i promjena klime. Primjena stavova i javnosti i roditleja, ali i učenika. Željeli bismo vidjeti pozitivnu atmosferu kao na dočeku nogometaša, da takvu pozitivnu atmosferu i poticajnu klimu imamo i u školama.

Što donosi projekt “Škola za život”? Možemo li očekivati da će od jeseni sve biti funkcionalno ili će se i nastavnici morati prilagoditi?

Većina stvari je već sad spremana. U našim edukacijalama je više od 6700 učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja. Osigurali smo 24 satnu podršku kolegama u školama. Pripremaju se metodički priručnici koje će pomoći kolegama da se bolje snađu, da primijene nove metode poučavanja i nove metode vrednovanja. Intenzivne pomake radimo prema formativnom vrednovanju, znači davanju kvalitativnih povratnih informacija čiji rezultat ne mora biti samo ocjena. Idemo se odmaknuti od učenja za ocjenu, dajemo kavlitativne informacije djeci i recimo učenicima u čemu smo dobria što još moraju vježbati. Najjednostavniji primjer iz matematike kada djetetu date ocjenu 2, to ne govori ništa ni vama ni roditeljima. Ali kada kažemo djetetu, sa dijeljenjem sa pet si izvrsno napravio, možda imaš problema sa dijeljenjem sa tri i usmjerim ga prema dijelu gdje se može poboljšati. Stvaranje pozitivne i davanje pozitivne informacije, a ne samo negative na koju smo prečesto usmjereni.

Jesu li spremni udžbenici za redovnu nastavu informatike?

Spremni su udžbenici. Za prvi razred osnovne škole imamo eksperimentali udžbenik jer naša eksperimentalne škole mogu imati izbornu informatiku od prvog razreda. Za ostale razrede su udžbenici spremni.

Jedan dio kritika je bio da niste dovoljno transparentni i da neke novine i dimanika rada nije dobro iskomunicirana. Kako se sastaje ERS i koja je dinamika njihovih sastanka?

Primamo jako puno upita i na njih želimo kvalitetno odgovoriti. Na sve upite odgovaramo u zakonskom roku. Sve informacije i sve odluke su dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva i na stranicama programa. ERS se sastaje jednom ili svaki drugi mjesec. Bave se metoidološkim pristupima. Ja sam ih osobno informirala o tijeku eksperimentalnog programa i koracima koji su poduzeti. Rekla bih da Fuchs i ministrica Divjak odlično surađuju. Oni se ne bave eksperimentalnim programom već promišljaju daljnje promjene u sustavu obrazovanja.

Možemo li predočiti u kojem postotku je “Škola za život” dio cjelovite kurikularne reforme?

Stopostotnom. Eksperimentalni program “Škola za život” nije odvojeni dio nego je dio cjelovite kurikularne reforme. To je prva i početka faza jer ne možete odmah implementirati i nove pristupe i nove udžbenike na sto posto škola. Mi testiramo i udžbenike i metode poučavanja i metode pripremanja kolega u školama i to onda skaliramo godinu dana. Taj pristup će pokazati prednosti i nedostatke. Cjelovita kurikularna reforma se apsolutno u svim aspektima provodi i ovo je samo prvi korak, prenosi N1.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...