U današnje vrijeme zaboravljamo koliko je zapravo važno uzeti malo odmora

Stručnjaci objašnjavaju zašto biste stvarno trebali stati na trenutak i ne raditi baš ništa

Arhiva AZD/Ilustracija

U pedesetima, zbog svih tehnoloških inovacija u Americi koje su nam počele olakšavati život, znanstvenici su bili zabrinuti da ljudi neće znati što sa slobodnim vremenom. A danas, sociologinja Juliet Schorupozorava da Amerikanci rade sve više sati, puno više nego bilo koje zapadno društvo.

To sasvim sigurno ima veze s tim da je trenutačni i konstanatan pristup elektronskim uređajima postao obaveza, iz naših telefona ili kompjutera stalno stižu poruke, hitne obavijesti, prijelomne vijesti, a odgovor se traži što prije.

SLOBODNO VRIJEME I ODMOR SU VAŽNIJI NO IKADA
Sve te obavijesti uznemiravaju nas u slobodno vrijeme koje provodimo s obitelji ili prijateljima pa čak i dok spavamo. Tijekom prošlog desetljeća Simon Gottschalk, sa sveučilišta Nevada, pokušao je razumjeti socijalne i psihološke efekte rastuće interakcije s novim informacijama i tehnologijama komunikacije i temu obradio u knjizi “The Terminal Self: Everyday Life in Hypermodern Times”.

Sva 24 sata smo “on”, pa perspektiva da ne radimo ništa izgleda nerealno i bezrazložno. A nikada kao danas nije bilo važnije imati slobodno vrijeme. U doba nevjerojatnog napretka koji može poboljšati naš ljudski potencijal i zdravlje, zašto je svakodnevni život postao tako naporan i izaziva anksioznost? Zašto sve te nove stvari nisu učinile život jednostavnijim?

SVE SE UBRZALO ZBOG UBRZANOG TEHNOLOŠKOG RAZVOJA
Na ovo složeno pitanje nije lako odgovoriti, a jedan od načina da se ovo iracionalno stanje objasni je sila ubrzanja. Prema njemačkom teoretičaru Hartmuntu Rosi, ubrzani tehnološki razvoj izazvao je ubrzanje promjena društvenih institucija.

“Što više email poruka primamo, to nam je potrebno više vremena da ih obradimo, a to zahtijeva da ovaj ili neki drugi zadatak obavimo za kraće vrijeme, da radimo nekoliko zadataka odjednom ili da trošimo manje vremena za čitanje emaila i odgovaranje na elektronsku poštu”.

POVEĆAO SE JAZ IZMEĐU PRODUKTIVNOSTI I PLAĆE
Produktivnost američkih radnika drastično se povećala od 1973. godine. U to se vrijeme povećao jaz između plaća i produktivnosti. Produktivnost je od 1973. do 2016. porasla za 73,7 posto, a satnica se povećala samo 12,5 posto. Produktivnost je povećana šest puta u odnosu na nadnicu po satu.

Jasno, ubrzanje zahtijeva više rada, ali gdje je kraj? Dan ima koliko sati ima, a to dodatno trošenje energije umanjuje šanse pojedinca da se uključi u druge aktivnosti u životu, obitelj, slobodno vrijeme, zajednicu. Ubrzanje je začarani krug, stvara pojedincu više stresa i ograničava njegovu sposobnost upravljanja efektima stresa, čime se stanje pogoršava.

POVREMENO NE RADITI NIŠTA VAŽNO JE KOLIKO I RADITI
Puno istraživanja, i brojni duhovni i filozofski sustavi budizma ističu potrebu na odvajanje od svakodnevnih briga i provođenje vremena u jednostavnim mislima i kontemplaciji jer je to ključno za zdravlje, osobni rast i razvoj. Isaac Newtonshvatio je zakon gravitacije sjedeći pod stablom jabuke.

Arhimed je otkrio svoj zakon ležeći u kadi vode, a Albert Einstein je bio poznat po tome da je satima gledao u nebo u svome uredu. Uzimanje slobodne studentske godine, sabatikal, odmor od posla, je usmjereno na razumijevanje toga da um treba odmor, mora istraživati da bi dobio nove ideje. Ne raditi ništa jednako je važno.

KORISNO JE I ODVAJANJE OD GADGETA I INTERNETA
Ključ je u ravnoteži. Iako je iznimno teško iz jednog vrlo zaposlenog rasporeda i ubrzanog života prijeći u stanje da ne radimo ništa, prvi je korak usporavanje. Jedan od načina je isključivanje od svih tehnoloških uređaja koji nas povezuju s internetom, na neko vrijeme, kaže profesor sociologije Gottschalk.

Danci su otkrili da su studenti koji su se odvojili od Facebooka samo na tjedan dana, zabilježili značajno povećanje zadovoljstva životom i pozitivne emocije. U drugom pokusu, neuroznanstvenici su krenuli u prirodu i izvijestili o pojačanim spoznajnim performansama. Različiti društveni pokreti bave se problemom ubrzavanja.

‘PRAZNINA JE SMRTONOSNA SAMO OSREDNJIMA’
Slow Food pokret, na primjer, ima kampanju koja zagovara oblik usporavanja odbacujući brzu hranu i tvornički uzgoj hrane. Dok se utrkujemo, čini se kao da ne uzimamo dovoljno vremena da ozbiljno istražimo razloge frenetičnih života i pogrešno pretpostavljamo da oni koji su jako zauzeti rade na važnim projektima.

Pogurani od strane masovnih medija i korporativne kulture, ovo vjerovanje je suprotno onome kako većina ljudi u našem društvu definira “dobar život “i načela mnogih istočnih filozofija koje veličaju vrlinu i snagu tišine. Albert Camus, francuski filozof davno je napisao, praznina je smrtonosna samo osrednjima, piše Telegram.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi:


 




Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar