U morskoj vodi, koja je bogata mineralima poput magnezija, natrija i kalcija, koža se hrani. Mišići se zagrijavaju iz kontinuiranog ritmičkog kretanja, a jačaju se većinom trbušni, leđni i mišići ruku. Čestim plivanjem povećava se kapacitet pluća te će se kisik bolje provoditi, a kada razvijete bolju kondiciju nećete se osjećati umorno. Čak se i trudnicama prije poroda preporučuje plivanje kako bi se osjećale bolje te imale lakši porod. Plivanje ne radi pritisak na tijelo, a istovremeno poboljšava protok krvi u maternicu, piše portal 24sata.
Plivanje se preporučuje ljudima koji imaju problema s lumbalnim dijelom leđa jer se njime rasterećuje kralježnica.
No valja pripaziti – različiti načini plivanja u vodoravnom položaju mogu imati negativne posljedice za vratnu i lumbalnu kralježnicu (najčešće prsno plivanje), a posebno je blagotvorna leđna tehnika plivanja.
Prije nego što se odlučite malo aktivnije baviti plivanjem, morate razmisliti imate li već kakvih teškoća sa zdravljem. Ljudi koji pate od bolova u kralježnici ne bi smjeli plivati prsno jer se pritom povećava opterećenje na lumbalni dio leđa. Kada plivamo prsno, tijelo se izvija i leđa dolaze u položaj ekstenzije (prednji dio se odiže prema gore isto kao i stražnji) što nikako nije dobro za kralješke i diskove.
Zato ljudi koji imaju problema s donjim dijelom kralježnice mogu imati još i većih. Iako je plivanje dobro i korisno za zdravlje, pozicija zglobova nije ista u svim stilovima. Stručnjaci zato i zdravim ljudima preporučuju da često mijenjaju stilove plivanja kako bi kralježnicu postavljali u različite uvjete i opterećenja.
Velik je problem što većina ljudi ne zna ispravno plivati pa stavljaju tijelo u položaj koji je neprirodan. Kraul ili slobodan stil nešto je bolji nego prsni stil, a preporučuje se ljudima koji nemaju problema s kralježnicom. Položaj zglobova kod kraula je sličan onome kad hodamo te manje opterećuje kralježnicu. No ako vas tijekom plivanja “uhvate” leđa, izađite iz vode pa čučnite na puna stopala kako biste istegnuli leđne mišiće. Zatim lezite na ravnu i tvrdu površinu, savjetuju liječnici.
Osim plivanja, vodeni medij je idealan za vježbe u okomitim položajima. Trčanje u dubokoj vodi odlično je za sve ljude koji imaju problema sa zglobovima jer se smanjuje opterećenje na zglobove, a mišići imaju velik otpor i moraju postati aktivniji. Najbolje je raditi ove vježbe u vodi do struka ili do vrata.
Plivanje u vidu rekreacije preporuča se i starijima i odraslima, pa čak i osobama koje imaju srčane tegobe. Ipak, oni se moraju posavjetovati s liječnikom. Plivajte u toplijem jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića.
Smanjuje stres – Često plivanje obnavlja mrtve stanice, podiže raspoloženje i smanjuje stres.
Štiti srce – Plivanjem se regulira krvni tlak i smanjuje rizik od srčanog udara za 40 posto.
Čuva pluća – Povećava se kapacitet pluća te će se kisik bolje provoditi u tijelu.
Zdravlje kosti – Često plivanje održava zdravlje kostiju i hrskavica.
Zglob nije opterećen – Smanjuje se opterećenje na zglobove, a mišići imaju velik otpor pa moraju postati aktivniji.
Voda je 800% gušća od zraka pa je plivanje efikasnije od trčanja.
40% manji rizik od srčanog – Čestim plivanjem smanjujete rizik od srčanog udara.
150-370 kalorija potrošite u 30 minuta plivanja.