Hrvatske ceste su poput ruskog ruleta – svakom godinom sve je više ljudi koji na njima izgube život. U ovoj godini na našim cestama poginulo je 207 ljudi, a od osamostaljenja Hrvatske život je na njima ostavilo 15.523 muškaraca, žena i djece, dok se računa da je u Domovinskom ratu stradalo oko 15.000 ljudi, pišu 24sata.
– Stanje kolnika, neprimjereno ponašanje vozača i stari vozni park najveći su krivci za crne cestovne statistike. Policije je premalo na cestama unatoč brojkama policijskih djelatnika kojima se u ministarstvu hvale. I za to postoje razlozi, no bez dovoljno patrola na cestama, poražavajuće brojke će i dalje rasti – kaže Mihael Hribar, predsjednik Udruge stradalih u prometnim nesrećama “Bonus”.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra kako iz svakog zla treba pokušati ostvariti neko dobro pa poručuje da bi nas dvoje mrtvih u stravičnoj prometnoj nesreći u zagrebačkoj Ilici, koju je prouzročio Marin Kamenički (20), moralo potaknuti da se vrati ograničenje snage vozila.
Podsjećamo, Sabor je u hitnoj proceduri početkom lipnja 2015., nakon sedam godina, iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama izbrisao ograničenje da vozači mlađi od 24 godine ne smiju voziti automobile snažnije od 80 kW (109 KS). Kao obrazloženje navedeno je usklađivanje zakona s Direktivom Europske unije o vozačkim dozvolama. Prema toj direktivi, naša policija nije smjela kažnjavati mlade vozače iz drugih zemalja koji voze snažnije automobile od dopuštenih na hrvatskim cestama.
– Mjere koje povećavaju sigurnost prometa posebno oko mladih vozača i radi sprečavanja tragedija su potrebne. Potrebni su i edukacija te odgovornost, posebno roditelja, koji mladima bez dovoljno iskustva osiguraju ‘jurilice’. No ni jedna direktiva ne može predvidjeti sve situacije i prevenirati svaku nesreću – kaže bivši ministar Ranko Ostojić, u čije vrijeme je i ukinut spomenuti zakon.
Statistički podaci o poginulima na cestama pokazuju da je 2008., kad je uvedeno ograničenje snage vozila za mlade vozače, poginulo 664 ljudi. Već sljedeće godine bilo je 116 manje izgubljenih života. Crna statistika opet raste i sve je dalje od 213, na koliko bi se trebala svesti do 2020., prema Nacionalnom programu sigurnosti.