Nagrada za novorođene iznosi deset tisuća kuna, vrtić je besplatan, prireza nema, studentske stipendije idu i iznad 1000 kuna, građevinska dozvola dobije se za 11 dana, gradska uprava nema troškova službenih putovanja, a održivo gospodarenje otpadom i obnova kulturne baštine u potpunosti se financiraju iz europskih fondova.
Primjeri su stvarni, ali su raspršeni u različitim gradovima. Prikupio ih je portal Gradonačelnik.hr u višegodišnjem praćenju rada 128 gradskih uprava.
Tko se ističe
– Ističe se Opatija koja je povisila naknadu za novorođene od čak 10 tisuća kuna za prvu bebu, a kada je u pitanju vrtić, osiguravaju besplatan smještaj za svako drugo dijete – ističu na portalu. Kao jedan od najpozitivnijih primjera demografske politike na lokalnoj razini spominju i grad Supetar koji svojim novim pronatalitetnim programom financijski prati djecu od rođenja do završetka školovanja.
– Iako su i prije bili u samom hrvatskom vrhu po visini naknada za bebe, novim programom Grad Supetar ih je dodatno povisio, na pet tisuća kuna za prvo, sedam tisuća za drugo, devet tisuća za treće i čak 15 tisuća za četvrto dijete u obitelji. Osigurali su novac i za besplatne udžbenike, radne bilježnice i pakete bilježnica, najbolje učenike nagrađuju s tisuću kuna, povećali su stipendije, a kako bi zadržali mlade na otoku, učenicima koji se upisuju u tamošnju srednju školu dijele po 1000 kuna. Uz to, obiteljima s četvero i više djece koja nemaju riješeno stambeno pitanje nego žive u domaćinstvu sa svojim roditeljima, Supetar financijski pomaže – utvrdio je Gradonačelnik.hr.
Jedina, pak, tri grada u državi koji su osigurali besplatne vrtiće za svu djecu su Umag, Vrlika i Obrovac.
– Umag je ostvario i nadstandardni stručni tim u vrtićima koji se, među ostalim, ogleda i u radu odgojiteljica, odnosno u omjeru gdje jedna odgojiteljica skrbi za osmero djece u vrtićima – ističe portal, a kao primjer dobre prakse ističu i Grad Cres koji je jedinstven po tome što sufinancira prijevoz vrtićancima iz manjih mjesta na otoku.
U proračunskom izdvajanju za stipendiranje učenika i studenata već godinama, prema podacima portala Gradonačelnik.hr, prednjači Novska koja je u posljednjih pet godina podijelila čak 1257 stipendija.
Stope prireza
Pritom je bitno istaknuti da u stipendije dijele svim redovnim studentima s područja Grada, a iznos su nedavno povisili na 800 kuna, što je iznadprosječni iznos stipendije u Hrvatskoj. Malo je gradova koji prelaze tu cifru, kao što su primjerice Rijeka u kojoj stipendije iznose 1100 kuna te Belišće, Velika Gorica i Ivanić Grad koji studente pomažu s 1000 kuna mjesečno. Zanimljiv je tu primjer Grada Ploča koji je iznos stipendija sa 700 na 950 kuna povisio uz pomoć sponzora.
Sve više gradova povećava stipendije za deficitarna zanimanja, pa su tu primjerice Trilj i Buzet, gdje stipendije za najdeficitarnija zanimanja dosežu 700 kuna za đake i 1000 za studente, prenosi Jutarnji.
Iako je raširena predodžba da gradske uprave diljem zemlje dodatno “gule” svoje stanovnike neizbježnim prirezima, Gradonačelnik.hr utvrdio je da 26 gradova nema taj porez u svojim proračunskim prihodima. Kao najveće gradove bez prireza portal izdvaja Samobor, Vukovar i Koprivnicu. Napominju i da velika većina gradskih uprava koje ne odustaju od prireza barem ne poseže za povećanjem stopa, a Karlovac je, navode, posljednji primjer većeg grada koji je smanjio prirez, i to za dva posto.
Visina troškova reprezentacije gradskih uprava odavno je signal njihova racionalnog i štedljivog upravljanja. Da se grad može voditi bez službenih putovanja na račun proračuna, dokazao je, naglašava Gradonačelnik.hr, Đurđevac, a sisačka gradska uprava uspjela je svesti troškove reprezentacije na iznos manji od dvije kune po stanovniku grada.
U sustavnoj pomoći poduzetnicima najdalje su, prema podacima portala, otišli Samobor koji je u stanju osigurati građevinsku dozvolu u roku od 11 dana i Bjelovar koji svakom poduzetniku investitoru s deset zaposlenih ne naplaćuje standardne naknade i doprinose za gospodarstvo. Pomoć privredi sagledana prema proračunskim izdvajanjima naših gradova otkriva da s najvećim iznosima obrtnike i poduzetnike pomaže Pula, a poljoprivrednike Petrinja.
Kad je u pitanju inovativno upravljanje gradovima, Gradonačelnik.hr skreće pozornost na primjere iz Bjelovara, Križevaca i Splita. Bjelovar će, navode na portalu, nagodinu postati prvi u potpunosti digitalizirani grad, a uveo je i sustav stimulacije i destimulacije sukladno rezultatima koje postiže u radu.
Europski fondovi
Križevci su izdvojeni zbog projekta prve solarne elektrane u zemlji koja je građena po modelu mikro-zajmova uzetih od samih građana pod povoljnim uvjetima za zajmodavce. Split je, pak, s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla potpisao ugovor o projektu Smart City parking, koji vozačima u potrazi za parkingom signalizira slobodna mjesta u gradu.
Bolje upravljanje dio gradova uspijeva postići uključivanjem gradova u odluke o raspolaganju proračunskim novcem. Tu je najdalje otišao Grad Sisak sa svojom aplikacijom uz pomoć koje građani u nekoliko klikova mišem mogu mijenjati proračunske stavke i predlagati projekte, pa je tako u ovogodišnji proračun ugrađeno devet amandmana temeljenih na prijedlozima građana na ovoj aplikaciji. Tu je i primjer Pazina gdje je gradska uprava, nakon uspješnog pilot-projekta iz 2015., u akciji uključivanja šest do 12 mjesnih odbora u autonomne odluke o tome kako će biti potrošeno 600 tisuća kuna namijenjenih tim dijelovima grada.
Primjeri obnove šibenskih tvrđava Barone i Svetog Mihovila s 15 milijuna kuna u cijelosti iz europskih fondova ukazuju da naši gradovi neke od ključnih problema mogu riješiti natjecanjem za novac iz Bruxellesa. Štoviše, gledajući ponuđena sredstva EU za regionalni razvoj svojih članica, najefikasniji put do idealnog grada s početka teksta vodi upravo preko Bruxellesa.