Prodavačica u zadarskoj trgovini i majka troje djece pobijedila moćnu banku zbog “švicarca”!

Milena je prodavačica u jednoj zadarskoj trgovini. Udana je, majka troje djece i jedna od 125 tisuća građana ove zemlje koji su na svojim leđima iznijeli svu težinu kredita u švicarskom franku.

Kredit koji joj je trebao donijeti promjenu nabolje, rastom “švicarca”, pretvorio je njezin život u borbu za preživljavanje.

“Bilo je jako teško, bila sam jedno vrijeme i u blokadi, pa su bile opomene, pa sam uz ovaj posao imala svoj obrt koji sam zatvorila jer nisam više mogla sve stići. Zaposlila sam se u privatnom dućanu da mogu raditi još jedan posao – čistiti tuđe kuće. Od toga sam dobila stres, dobila sam i aritmiju, otpala mi je kosa na početku, sad se to vraća, bila sam ćelava”, priča Milena.

No nije se predavala, odlučila se boriti. Iako je 2015. napravila konverziju kredita u euro, osjećala se oštećenom i odlučila je tužiti svoju banku.

Božo Vrkić Milenin je odvjetnik, pretrpan je poslom. I sam ima iskustvo sa “švicarcem”. “Sve druge države članice Unije i van Unije donose odluke kako banke mogu postupati u toj državi. Kod nas bi to bila HNB koja nije zaštitila građane. Oni su išli linijom manjeg otpora i pustili su bankama koje su došle kod nas da rade i da se ponašaju onako kako se ne smiju ponašati u svojim državama”, ističe Vrkić.

Bez obzira na to što je bio svjestan koliko je s druge strane moćan protivnik, kaže da ni u jednom trenutku nije želio odustati. “Između tih stranaka, pojavile su se dvije gospođe za koje sam dobio pravomoćnu presudu na Općinskom sudu u Zadru, odnosno Županijski sud je presudio takve presude. Županijski sud i Općinski sud su utvrdili da su ništavne odredbe o promijenjivoj kamatnoj stopi i suladno tome banke su bile u obvezi mojim strankama isplatiti određeni novčani iznos odnosno razliku između onoga fiksnog i dijela promijenjive kamatne stope koja je bila određena prema njihovim odlukama na koje moje stranke nisu mogle utjecati”, objasnio je Vrkić.

Ono što se nekad činilo nemogućim, postala je stvarnost. Prodavačica iz Zadra i njezin odvjetnik pobijedili su moćnu banku.

“Nakon što je presuda postala pravomoćna obratio sam se banci za isplatu određenog novca. Banka se oglušila na to po proteku roka od 15 dana i nakon što sam pribavio klauzulu o pravomoćnosti pokrenuo sam ovršni postupak Fine i stranka je nakon 60 dana dobila novce na svoj račun”, rekao je Vrkić.

“Banka mi je na početku sedmoga mjeseca isplatila oko 30 tisuća kuna”, kaže Milena.

Važnost Mileninine pobjede je u tome što je bilo riječi o konvertiranom kreditu. Zagrebačka banka ne želi komentirati sporove sa svojim klijentima bez obzira na ishod. Hrvatska udruga banaka smatra kako korisnici kredita koji su napravili konverziju nisu imali nikakve osnove za tužbu.

“Pravni stručnjaci ne vide pravnu održivost zastupati stajalište da su ugovori o konverziji, sklopljeni na temelju, pa i prinudom zakona koji je ocijenjen ustavno valjanim, ipak nevaljani. Ujedno tim se zakonom željelo korisnike kredite u valutnoj klauzuli u CHF staviti u jednak položaj sa korisnicima kredita u EUR što je i učinjeno”, priopćila je Hrvatska udruga banaka.

I dok se čeka odluka Vrhovnog suda u Mileninu slučaju, u udruzi Franak bilježi se svaka pobjeda.

“Pa to je jedan jako lijep osjećaj da nakon 7 godina uporne borbe doživite na kraju da ste uspjeli. Valutna klauzula i kamatna stopa u osam banaka su proglašeni ništetnim i svi dužnici koji su ugovorili takve kredite s valutnom klauzulom švicarski franak i promijenjljivom kamatnom stopom svi takvi dužnici sada imaju temelja u kolektivnoj presudi da dobiju kompletno obeštećenje”, tvrdi Goran Aleksić iz Udruge Franak.

Iako su banke najavile reviziju u slučajevima kredita kao što je Milenin, ovaj se uspješni dvojac ne boji i na ovom ne misli stati. Njihov je cilj mnogo viši.

“Prema mom mišljenju i polazeći od sadašnjih odluka Visokog trgovačkog suda pa sada i županijskih sudova u Hrvatskoj mislim da je velik dio odredbi ugovora o kreditu ništetan, odnosno mislim da imamo dosta velike šanse utvrditi da je cijeli ugovor o kreditu ništetan”, rekao je Vrkić.

Hrvatska udruga banaka smatra kako su za propuste i neki drugi u lancu odgovorni.

“Ne treba zaboraviti i da nisu samo reklamne kampanje bile jedini izvor informiranja dužnika. Svi ugovori vezani uz kredite u švicarskim francima su prije sklapanja bili solemnizirani od strane javnih bilježnika, koji su potrošačima trebali objasniti smisao i posljedice tog pravnog posla”, smatra HUB.

Trenutačno je pokrenuto oko pet tisuća tužbi zbog nezakonitog postupanja banaka. Očekuje se da će ih uskoro biti znatno više. Mogu li buduće isplate oštećenim građanima ugroziti poslovanje banaka?

Milijarde su u pitanju. U čiji će se džep preliti – još je neizvjesno. Stoga, ono što su banke propustile učiniti tijekom podizanja kredita, a trebale su upozoriti građane, danas pred valom tužbi koje ih očekuju – upozoravaju na nešto drugo.

“Presuda u konačnici ne dokazuje da je itko mogao predvidjeti kretanje tečaja švicarskog franka u budućnosti. Zato svaki građanin treba uložiti dužnu pažnju pri donošenju odluke o tužbi (koja mora biti i bit će njegova vlastita) kako se poslije opet ne bi naknadno postavljalo pitanje o nedovoljnoj informiranosti. Kao što postoji rizik prilikom podizanja kredita, tako postoji i rizik prilikom podizanja tužbe i u ovim i u svim drugim sudskim procesima”, upozorava HUB.

Pred nama su dani u kojima će banke zapljusnuti val tužbi. Banke će zasigurno odgovoriti i borba počinje, no zbog dosadašnjih presuda građani su optimistični, piše HRT.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...