Saborska oporba u raspravi o prijedlogu zakona o udžbenicima propitivala je koja je svrha da se zakonom uređuju težina i cijena udžbenika, a ne primjerice kvaliteta sadržaja, te je li cilj zakona masovna kupnja i korištenje tableta za korist trgovcima informatičke opreme.
Sabina Glasovac: Nevjerojatno je određivanje težine udžbenika sukladno satnici predmeta
Sabina Glasovac (SDP) je ustvrdila kako je nevjerojatno određivanje težine udžbenika sukladno satnici predmeta, a ne kvaliteti sadržaja. Sporno joj je i ukidanje radnih bilježnica kao dijela obveznog udžbeničkog kompleta. “Je li pametno izbaciti radne bilježnice iz obveznog kompleta i dovesti učitelje i nastavnike u situaciju da mogu nabaviti te materijale jedino ukoliko se s tim slože roditelji sve djece u razredu ili printanjem s platforme elektroničkih sadržaja”, upitala je i ustvrdila kako se intencija zakona svodi na nabavu tableta i stavljanje “šape” na ono što će u budućnosti donositi ogroman profit a to su elektronički udžbenici i materijali.
“Nažalost vi se sve više pretvarate u ministricu informatizacije i digitalizacije, a svakog dana prestajete biti ministrica obrazovanja, a tome u prilog ide i ovaj prijedlog zakona”, poručila je Glasovac ministrici obrazovanja Blaženki Divjak koja je u saboru branila zakon.
Kada se govori o digitalnim platformama, odgovorila je ministrica Divjak, ona je javna, na Carnetu, nabavljena, izrađena sredstvima EU-a i besplatna za sve, te na platformi mogu biti svi koji prethodno daju materijal na provjeru. Za radne bilježnice kazala je da se ne ukidaju i da će se objavljivati u virtualnom repozitoriju iz kojeg će nastavnici moći izabrati što im se najviše sviđa, tiskani ili digitalni materijali.
Kritičan je bio i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) ocijenivši da je jedini cilj zakona masovna kupnja i korištenje tableta, elektroničkih udžbenika i digitalnih sadržaja .
“Kada se raziđe informacijsko komunikacijsko tehnološka ili IKT gusta magla iznad Donjih Svetica stvar je banalna i trgovački trivijalna” , kazao je Hasanbegović nazvavši zakon “trgovačkim zakonom” u korist trgovcima informatičke opreme i nakladnicima elektroničkih udžbenika.
Bolje bi bilo novac od više stotina milijuna kuna potrošiti na obnovu školu i povećanje mizernih plaća nastavnika, zaključio je Hasanbegović i pozvao na povlačenje zakona a ministricu Divjak da pročita knjigu francuskog autora Jean-Paula Brighellija “Tvornica kretena programirana propast škola”.
Vesna Pusić (Glas) pita se koji će se sadržaji nalaziti u katalogu udžbenika osvrnuvši se primjer udžbenika iz hrvatskog jezika “Snaga riječi” za sedmi razred osnovne škole za koji kaže da uvodi vjeronauk u nastavu hrvatskog jezika što je suprotno Ustavu. “Umjesto bizarnih odredbi o tome koliko je težak neki udžbenik i je li tiskan na flis ili običnom papiru, bilo bi krajnje vrijeme da se pozabavimo sadržajem udžbenika”, kazala je.
Mostovac: Brzopleto rješenje
Marko Sladoljev (Most) smatra da zakona pokazuje brzopleto rješenje koje neće pridonijeti poboljšanju obrazovanju ocijenivši ga “pucnjem u prazno”. “Svesti digitalnu transformaciju na digitalne dodatke udžbenicima moglo bi nas dovesti do udžbenika s linkom na YouTube”, kazao je. Propituje i jesu li sve škole u Hrvatskoj tehnički i kadrovski pripremljene za digitalne sadržaje.
Opremljenost škola za digitalizaciju brine i Kažimira Vardu (Stranka rada i solidarnosti) . “Koliko škola nema mogućnost korištenja tehnologije jer nemaju internet?.. Stvaramo li nove nejednakosti u društvu ako kažemo da nema više radnih bilježnica i da djeca trebaju vježbati na tabletima?”, upitao je. Brzina donošenja odluka, ustvrdio je Varda, čini se kao otvaranje prostora prodavačima tehnološke opreme da uđu u škole.
Goran Aleksić (Snaga) upitao je ministricu zašto moramo imati različite udžbenike, a ne iste za pojedine predmete u osnovnoj i srednjoj školi, te da to bude digitalno i besplatno. Divjak je odgovorila da je to jedan od modela koji se razmatrao i da ima dosta zagovornika takvog modela no da bi se time smanjila izbornost.
Tomislav Žagar (NZ) usprotivio se, pak, reklamama u udžbenicima poslovnih subjekata koji sudjeluju u sufinanciranju strukovnih udžbenika. Naime, zakonom se za strukovne udžbenike u srednjim školama , za koji je vrlo mali interes za štampanje, otvara prostor da se poslovni subjekti uključe u sufinanciranju tih udžbenika uz tiskanje svoga loga na predzadnjoj stranici.
HDZ-ovka hvali zakon
Vesna Bedeković (HDZ) pozdravila je reguliranje mase i cijene udžbenika, dok je za potez svrstavanja radnih bilježnica u dodatne materijale kazala da će se vidjeti što će praksa pokazati te ukoliko bude potrebno razmisliti da one ostanu dio obveznog paketa.
“Zakon ide u korist učenicima, roditeljima i učiteljima, ali i zadire u interese onih koji imaju koristi od sadašnjeg tržišta udžbenika vrijednog godišnje pola milijardi kuna. To je razlog što imamo različite spinove i moramo dobro razabrati koje su primjedbe opravdane, a koje dolaze od onih koji nemaju javni interes u prvom planu”, kazala je Divjak naglasivši pritom da poslovni interes ne smije biti prepreka da učenici i roditelji budu rasterećeni.
“Zakon potiče autonomiju škola i učitelja, digitalnu transformaciju škola, rasterećuje udžbenike nepotrebnih činjenica ali i fizički težinu samih torbi, rasterećuje i financijski roditelje”, istaknula je Divjak.
