Ova biljka smanjuje upale i razinu šećera, no još je važnija jer koči rast stanica raka

Došli su nam hladni dani. Polako se rastajemo sa sočnim rajčicama i krastavcima i otvaramo sezonu kelja, raštike i blitve.

Nama koji smo odrasli uz more, oni su standardne zimske namirnice. Oduvijek su tu negdje. Od kada znam za sebe, baka nam ih je svaki dan kuhala za večeru. I dan danas joj nešto lešo nema premca.

Mogu ja večerat’ bilo šta, kaže nedavno ponizno naglašavajući svoju skromnost.

Bilo šta, pod uvjetom da je zeleno i svježe skuhano. Ne dao Bog slučajno pojesti ostatak ručka, dometne moja majka koja bi nekad uvečer radije čitala knjigu nego kuhala večeru.

Bravo bako. Ti si moja carica. Ne bi ti ni doživjela te godine da ne misliš na sebe, zagrli moja sestra svoju staru priju. 91 godina joj je tek. A blitva joj je posebno draga.

Poželjni betacijanini

Blitva potječe upravo s Mediterana, a neki joj preciznije za pradomovinu imenuju Siciliju.

Promatrajući listove blitve i cikle i mi laici možemo ispravno zaključiti da su te dvije biljke u rodu.

Upravo zahvaljujući svom bogatom sastavu, blitva se u narodnoj medicini koristi kao pomoć u ublažavanju upalnih procesa i snižavanju visoke koncentracije šećera u krvi. Nadalje, znanstvene su studije pokazale kako betacijanini kojih ima u cikli, ali i u blitvi, koče dijeljenje stanica raka, a samim time i njegovo širenje. Nije na odmet spomenuti kako se debele stabljike blitve u nekim dijelovima Europe koriste umjesto šparoge.

Sve u svemu, blitva je povrće koje bi trebali više cijeniti i češće ga uključiti u jelovnik.

U zelenome je čak i kalcij

Mlijeko, sir, jogurt i slične mliječne proizvode s pravom smatramo glavnim izvorima kalcija u prehrani. No izvor kalcija je svakako i zeleno lisnato povrće. Iako se kalcij iz povrća lošije iskorištava, ono ipak doprinosi njegovom dovoljnom dnevnom unosu. Pomaže to izgradnji kostiju u mladosti i kasnije očuvanju njihove gustoće.

Da je tome tako, potvrđuje moja baka. Padne tu i tamo. (To je ono što mi znamo, a sigurno ima još i onoga što ostane neprijavljeno. Srećom sve prođe bez lomova.

Zapetljaju se noge pa padnem priko ovog štapa. Odn’ja ga Đava, objašnjava baka svoje probleme.

Prema njezinom pričanju, dok je bila dijete nije bilo mlijeka i sira u izobilju. Kako su onda kosti jake? Nema dvojbe da su svakodnevna tjelesna aktivnost i česta prisutnost zeleni na jelovniku sigurno doprinijeli njihovoj čvrstoći, piše portal Živim.hr.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...