U učionicama diljem Hrvatske u ovom trenutku sjedi ukupno 2.077 ponavljača, ovogodišnji su to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja. To je 1,37% od ukupnog broja učenika, a neke su županije u puno goroj situaciji od državnog prosjeka, piše srednja.hr.
Najviše ponavljača u Primorsko-goranskoj, najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji
Prema omjeru broja učenika i broja ponavljača, najviše je onih koji ponavljaju razred (2,19%) u Primorsko-goranskoj županiji. Sa 2,01% ponavljača slijedi Istarska županija. Na trećem i četvrtom mjestu po omjeru broja učenika i onih koji ponavljaju razred nalaze se Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija. Zadarska županija ima 93 ponavljača, odnosno 1,39 posto.
Istovremeno, najmanje je ponavljača ove školske godine u Krapinsko-zagorskoj županiji, 0,53% od ukupnog broja učenika. Među županijama s najmanjim brojem ponavljača nalazi se još i Varaždinska županija.
U tablici koja je pred vama nalaze se podaci o broju ponavljača u školskoj godini 2018./2019. i to za svaku od županija.
‘Podatak je intrigantan za neki širi sociološki i pedagoški kontekst’
Budući da je broj ponavljača najviši u Primorsko-goranskoj županiji, kontaktirali smo šest nasumično odabranih škola te županije. Pitali smo kakva je situacija u njihovoj srednjoj školi, ali ravnatelji baš i nisu bili raspoloženi ogovarati na pitanja o našoj temi – odgovor smo dobili od ravnatelja svega triju škola.
– Mi ove godine imamo ukupno šest ponavljača, troje je prvi, dvoje drugi i jedan treći razred. To je povećanje u odnosu na prijašnje godine, ali kod nas je taj slučaj koincidirao sa zdravstvenim poteškoćama učenika uslijed čega isti nisu polučili uspjeh na kraju godine. U principu ne postoji trend povećanja ili smanjenja, te ovu godinu smatramo iznimkom koja ne potvrđuje nikakvo pravilo, kaže nam ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole u Rijeci, Radenko Bradić.
Situacija s brojem ponavljača, očekivano, nije loša niti u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. Od 520 učenika u prošloj školskoj godini, dvoje su ponavljači. Ravnateljica Jane Sclaunich kaže nam kako u njihovoj školi nema zamjetnog povećanja niti pada.
– Mogli bi reći da je to svake školske godine do maksimalno tri učenika i to vrlo često iz različitih generacija, otkriva Sclaunich.
Kaže, teško joj je komentirati situaciju u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, ali valjalo bi vidjeti je li riječ o trendu ili jednoj školskoj godini.
– Ukoliko je taj broj uvećan već niz godina tada bi svakako trebalo vidjeti uzrok. Također predlažem da se statistički usporedi i broj izostanak, naime naša je županija u nekim školskim godinama imala i povećani broj izostanaka što može značajno utjecati na uspjeh učenika. Izvan konteksta i bez stvarnih brojki nije dobro a ni smisleno komentirati situaciju na razini cijele Županije. Ali podatak je intrigantan za neki širi sociološki i pedagoški kontekst ukoliko se uistinu radi o brojkama koje se ponavljaju iz godine u godinu, zaključuje Sclaunich.
Roditelji i učenici računaju na novu priliku
U odnosu na prve dvije spomenute škole, situacija nešto lošija u Pomorskoj školi Bakar. Na ponavljanje razreda bilo je upućeno ukupno 20 učenika, što je 5,42%. Najviše, njih 14, palo je prvi razred.
– Dio učenika nakon toga nastavi školovanje u drugim školama , a dio učenika se upiše ponovno. Naših deset učenika prvih razreda upisalo se ponovno u našu školu, a učenici starijih razreda redovito ponavljaju razred i rjeđe se ispisuju iz škole, pojašnjava nam ravnatelj škole, kapetan Gordan Papeš.
Ta brojka u bakarskoj Pomorskoj školi varira, dodaje ravnatelj, a nema statistički značajnog povećanja niti smanjenja. Napominje i kako je svim školama rijedak slučaj da učenik bude upućen na ponavljanje zbog jedne ili dvije nedovoljne ocijene. Kod većine učenika to bude rano odustajanje pa se loše ocijene nakupe i roditelji i učenici onda računaju na novu priliku, smatra Papeš.
– Teško je reći, ukoliko su podatci točni, zašto baš u PGŽ ima najviše učenika upućenih na ponavljanje razreda. U svakom slučaju izostanak bodovnog praga, a upisivanje na temelju ranga tome je sigurno pridonijelo. Budući da je sve manje učenika, a sve više upisnih mjesta mnogi učenici su upisali srednje strukovne četverogodišnje škole unatoč slabim rezultatima iz osnovne škole. Nedostatak radnih navika, nekvalitetno predznanje, velik broj izostanaka koji roditelji redovito opravdavaju, pogrešan izbor srednje škole utječu sigurno na konačni uspjeh, zaključuje Papeš, piše srednja.hr.
