U odnosu na ljeto posljednjeg dana listopada burza nezaposlenih popunila se za desetak tisuća radnika koji su ostali bez sezonskih poslova na Jadranu. Trenutačno je bez posla oko 142 tisuće radnika, od kojih će se neki kratko zadržati u tom statusu jer će sezonski posao na Jadranu zamijeniti sličnim poslom u austrijskim Alpama, Sloveniji ili Njemačkoj, piše večernji.hr.
Imaju kolektivne ugovore Austrijski ured za vanjsku trgovinu već je neko vrijeme u ozbiljnoj kampanji za privlačenje hrvatskih sezonaca, kojima tijekom zimskih mjeseci nudi posao u nekom od tamošnjih zimovalište u Tirolu, Štajerskoj, Vorarlbergu i okolici Salzburga. Ljeto na Jadranu, zima u Alpama i nije loš plan za ljude koji su mobilni i ne veže ih ništa za određeno mjesto. Austrija je, inače, jedna od rijetkih europskih država koja u oglasima za posao navodi ponuđeni mjesečni iznos bruto plaće koji je ugovoren u granskim kolektivnim ugovorima. Tako početnička plaća kuhara, konobara, recepcionara i ostalih stručnih radnika u turističko-ugostiteljskoj branši iznosi 1500 eura bruto za 40-satni radni tjedan, odnosno 1250 eura neto. Oglasi za posao spominju i smještaj, slobodne dane, plaćene prekovremene sate te za tu zemlju uobičajenu 13. i 14. plaću, proporcionalno vremenu koje će sezonci provesti u radnom odnosu. U mjesec dana, koliko je bila otvorena prijava za rad u nekom od austrijskih skijališta, hrvatska podružnica Euresa zaprimila je 90 upita zainteresiranih. Manje je to nego što se na prvi pogled činilo, no osim na hrvatsku adresu, zainteresirani su se mogli javljati i austrijskim poslodavcima.
– Zainteresirane se osobe često ne služe njemačkim jezikom na potrebnoj razini ili uopće ne služe, a većina ih aplicira za pomoćne poslove kao što su sobarice ili kuhinjski radnici – navode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Austrijski poslodavci, međutim, slično kao i hrvatski, većinom traže kvalificirane kuhare i konobare, a takvih je kandidata bilo najmanje.
Hrvatskoj se, istim povodom, preko zajedničkog europskog sustava zapošljavanja Euresa obraćaju i tvrtke iz Slovenije i Njemačke koje također traže sezonske radnike. Kad je riječ o njemačkom govornom području, za stručne poslove traži se poznavanje jezika na B2 razini, no česti su i oglasi gdje se spominje A1 razina, koja podrazumijeva minimalnu komunikaciju na stranom jeziku. Neovisno o kraju turističke sezone, potraga za radnicima traje i u Hrvatskoj! Domaći su poslodavci oglasili oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta, a listu najtraženijih zanimanja predvode prodavači, gdje je zacijelo priljev trgovaca mlađe dobi slab. Mlađe generacije s manje straha odlaze u inozemstvo, a nakon vozača, koji se masovno zapošljavaju vani, listi deficitarnih zanimanja priključili su se i odgojitelji kojih nedostaje u brojnim privatnim i državnim vrtićima. MacroHub navodi da se zadnjeg dana rujna broj zaposlenih u Hrvatskoj spustio na 1,547 milijuna, što je 12,3 tisuće manje nego u kolovozu ove godine. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (12,2 tisuće) i trgovini na veliko i malo (3,4 tisuće). No, za razliku od gradova uz more koji se polako pripremaju za mirniji zimski san, u kontinentalnom dijelu zemlje broj zaposlenih blago raste.
Kako zadržati svoje radnike
Nakon što su iz spomenutih podataka isključili utjecaj sezone, analitičari MacroHuba došli su do zaključka da je i u rujnu zaposlenost rasla, i to za 3,3 tisuće u odnosu na kolovoz. Desezonirani broj zaposlenih na najvišoj je razini od veljače 2010. godine, a manjak u odnosu na rekordnu zaposlenost iz 2008. godine spustio se na 92 tisuće. Treći je kvartal, inače, donio lagano usporavanje ekonomije u Europskoj uniji, a niže stope rasta predviđaju se i Hrvatskoj, čiju će daljnju dinamiku ekonomskog rasta odrediti sposobnost zadržavanja vlastite radne snage i privlačenja radnika s drugih područja.