Trodnevna priredba “Jantarski put v Hrvateh”, Obljetnice naših velikana i njihovih djela

I  ove godine održana je trodnevna priredba Jantarski put v Hrvateh koju priređuju Udruga 3000 godina Zadar, Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Udruga KUME Zagreb i Društvo zadarskih Arbanasa s Čehuljicom za glagoljsku knjigu Zmajevich.

Pokretači te priredbe su dr. Franjo Pajrić, Gradišćanac iz Koljnofa u Mađarskoj i književnik i slikar Tomislov Marijan Bilosnić. Na prostoru Ravnih kotara tri dana zaredom upriličena su razna događanja. Osobita pozornost je usmjerena na oživljvanje jerolimitanskoga knjižja sinjomorskih župa. Za dvije godine, 2020. proslavit ćemo 16 stoljeća jerolimitanstva. Sveti Jerolim zaštitnik je Dalmacije. God mu je 30. rujna. Jugoslavija je 1920. onemogućila proslavu obljetnice (15 stoljeća). Budući je Strida (Stridon) mjesto rođenja Velikago učitelja na strid granice između Dalmacije i Panonije razvile su se dvije predaje, jadranska i panonska. Veliki učitelj je po tome koliko Dalmatinac toliko i Panonac. Događanja su slijedila pravac slavnoga prohođenja naoposun sunčevim krugom Petra Zoranića Ninjanina.

Uvalu Kolovaršćicu kao jednu od počivalica Zoranićeva kruženja Društvo zadarskih Arbanasa je obilježilo priredbom pod nazivom „Kolovarina i papratigna oliti plandovagne na Funtani i Paprati“. Priredba je posvećena 510. obljetnici rođenja P. Zoranića i dohodećoj 450. obljetnici  tiskanja romana Planine. Zoranić je pisanje okončao „V Ninu Gradu na XX. zrilvochia miseca MDXXXVI“.  Dakle, u rujnu deset dana uoči Jerolimova goda. „Mayus incepit : September perfecit, Istorice & Alegorice“. U mjesecu cvitnju započe i u rujnu dovrši povjesno i alegorijski počinuvši u Ninu vidinjem Divnića Hieronimum i s Jistinom pokripljen. Hvali Jerolima nazvavši ga „Starim mužem, počtenja i časti dostojna ki je našega jažika pačeli karstijasnke vire stanovita klonda toko slovuć i počtovan na sviti. Potom još iznosi zase „Da me ni tumačenje blaženoga Hieronima uvižbalo s prirokom bih pisal boju se“.

Osim toga, naznačene su i obljetnice Jurja Barakovića, autora Vile Slovinke, i to 470. obljetnica rođenja i 390. obljetnica smrti. Ono što je u Zoranića slavno misto na Funtani, to je u Barakovića Slovangrad. Vrijedno je još spomenuti kako je prošlo 65O godina od kada je ninski knez Novak od hiže Disislavić i plemena Mogorović svojom rukom ispisao glagoljski misal .

U Funtani su kazivali knjževnik Tomislav Marijan Bilosnić i župljanin Dario Tikulin Stipčević čiji su krasopisni radovi bili izloženi unutar funtane. Usto je Tikulin prikazao san čin pisanja glagoljskih slova nasleđujući vrstu slova zaslužnoga don Šimu Stipčevića.

Napisao: Nenad MARČINA

SNIMIO: Tomislav Marijan BILOSNIĆ

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...