istraživanje

Zabrinjavajući trend; Mladi žive lošije od roditelja, a onemogućen im je i pristup fakultetima

Arhiva AZD/Ilustracija

Mladi danas žive lošije od svojih roditelja, pokazuju studije diljem svijeta, a kod nas oni koji nemaju visokoobrazovane i imućnije roditelje imaju manje šanse nego prije završiti fakultet.

U izvješću Svjetske banke ističu da u Hrvatskoj indeks nejednakosti u mogućnosti pristupa visokom obrazovanju za rođene 1980-ih dvostruko veći nego za rođene 40-ih.

Prof. Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar ističe da na jačanje nejednakosti u društvu snažno utječu mjesto rođenja, obrazovanje, zanimanje i socijalni položaj roditelja.

Jačanje nejednakosti u hrvatskom društvu

Istraživanja kao ovo Svjetske banke svjedoče da su u zapadnoj Europi, kolijevki “klasnog kapitalističkog“ društva te nejednakosti najmanje. Razgolićuju svu licemjernost postsocijalističkih društava, društava “jednakih“ u kojima su nejednakosti najveće.

Poražavajuće je da je obrazovni sustav, koji bi trebao biti jedan od glavnih društvenih mehanizama kojim bi se “anulirale“ nejednakosti i svima pružile jednake šanse, u kojem bi se došlo u stanje da današnja djeca žive bolje od svojih roditelja, u slučaju Hrvatske zakazao.

“Današnje generacije ne da žive lošije od roditelja, nego među njima postoje prilične nepravde gdje prilike postoje za jedne, najčešće one visokoobrazovnih i imućnijih roditelja, a za druge su izgledi za kvalitetan život vrlo maleni,” kaže Burušić za Večernji list.

Odlikaši najčešće djeca obrazovanijih i imućnijih

“Uzroci tih nejednakosti jako uporište imaju u osnovnoj školi. Ako taj problem ne počnemo odmah rješavati, bojim se da se stanje potpune društvene segregacije neće moći ispraviti,” ističe.

I on i drugi stručnjaci upozoravali su da se u osnovnoj školi regrutiraju djeca za fakultete jer gimnazije mogu upisati samo odlikaši, a to su najčešće djeca obrazovanijih i imućnijih.

Mladi žive lošije nego baby boom i X generacija

Zdenko Babić, prof. socijalne politike, govoreći zašto mladi žive lošije nego ranije generacije, kaže da su nakon 2. svjetskog rata bile zlatne godine gospodarskog rasta i uspon socijalne države do 80-ih. Drugačija je bila struktura ekonomije, a radna mjesta sigurnija. Mlade je pogodila i kriza od 2008. do 2014. godine.

“Dobro prolazi manjina mladih u tehnološkim inovativnim zanimanjima, a većina ostaje u području nesigurnog zapošljavanja i nejednakosti se produbljuju unutar društava i generacija”, kaže Babić za Večernji list.

“Gospodarski rast u SAD-u i zapadnoj Europi doveo je i do buma na tržištu nekretnina pa i mladi s dobrim plaćama i na Zapadu i u Zagrebu teško dolaze do stana,” zaključuje.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar