Najvažnije svjetsko tijelo po pitanju klimatskih promjena, Međuvladin panel o promjeni klime (IPCC, Intergovernmental Panel on Climate Change), koji djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda, početkom mjeseca objavio je dosad najoštrije upozorenje o potrebi da se rast temperature zaustavi na prosječnih 1,5 stupnjeva Celzijevih jer bi već i pola stupnja jače zatopljenje moglo izazvati višestruko teže posljedice po okoliš i ljude.
I dok se IPCC bavio općenitim i sveobuhvatnim promjenama i posljedicama, desetak znanstvenika s kineskih, britanskih i američkih sveučilišta i instituta pažnju je usmjerilo na moguće posljedice koje bi klimatske promjene mogle imati na proizvodnju i konzumaciju najpopularnijeg alkoholnog pića u svijetu – piva.
Razmatrajući nekoliko modela očekivanih klimatskih promjena do kraja stoljeća, procijenili su kako će svaki od njih utjecati na uzgoj ječma, koji je uz vodu, hmelj i kvasac osnovni sastavak za proizvodnju piva. U članku objavljenom ovih dana u časopisu Nature zaključuju da će ‘široko raširene i ozbiljne suše i vrućina izazvani klimatskim promjenama uzrokovati značajne promjene u globalnoj potrošnji piva i povisiti mu cijenu’.
Ječam je jedna od najpopularnijih svjetskih žitarica i većinom se koristi kao ishrana u uzgoju stoke, no oko šestine svjetske proizvodnje odlazi na proizvodnju piva. Znanstvenici su u svoje modele uključili i činjenicu da se prehrana stoke favorizira u trenucima manjeg prinosa ječma, zbog čega smanjivanje količine uzgojenog ječma ima jači utjecaj na konačnu cijenu piva. Pojedinačno, najveći svjetski proizvođač ječma je Rusija, slijede Njemačka i Francuska, a Europska unija zajednički daje čak 40 posto svjetske proizvodnje.
U svojoj analizi znanstvenici su izdvojili i neke pojedine države, posebno one koje imaju poznatu kulturu ispijanja piva, te izračunali moguće učinke klimatskih promjena na potrošnju i cijene popularnog pića. U modelu koji predviđa najekstremnije klimatske promjene do kraja stoljeća svjetska potrošnja piva bi se smanjila u prosjeku za 16 posto (što je ugrubo jednako cjelogodišnjoj potrošnji piva u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine), a cijene piva bi se u prosjeku udvostručile, prenosi Tportal.
Pojedinačno, mamurluk bi u nekim državama bio puno neugodniji. Cijena piva bi, primjerice, u najpogođenijoj Poljskoj porasla gotovo pet puta, a u tom smislu teško bi stradala i Češka, u kojoj bi pivo poskupilo dva i pol puta. Cijene bi značajno porasle i u Kanadi (+133 posto), Belgiji (+95 posto) i Irskoj(+93 posto). Njemačka bi prošla ipak nešto povoljnije s tek osampostotnim poskupljenjem.
U istom scenariju potrošnja bi najviše bila smanjena u Belgiji, i to za 33,5 posto, a tek nešto blaže bile bi pogođene Njemačka (-31,4 posto), Poljska (-30,3 posto), Češka (-29,7 posto), Irska (-29,5 posto) ili Velika Britanija (-26,9 posto). Kina, koja je trenutno najveće svjetsko tržište piva, imala bi nešto umjereniji pad od devet posto, a Australija bi imala pad od sedam posto dijelom zahvaljujući tome što je jedna od rijetkih država u čijim bi pojedinim regijama uzgoj ječma zbog klimatskih promjena bio lakši.