podaci Državnog zavoda za statistiku

Općina koja prednjači po najvećem porastu broja stanovnika; Na Vir se u sedam godina doselilo 1745 osoba

Arhiva AZD/Ilustracija

U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina – od travnja 2011. do kraja 2017. godine – zabilježen je ukupni pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto!

Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju koji su, prema objektivnim procjenama, kad se radi o iseljavanju u inozemstvo, manji od realnih podataka.

Na razini države najveće postotno smanjenje broja stanovnika doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom: u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio se za oko 40 posto u odnosu na broj zabilježen tijekom Popisa stanovništva 2011. godine, piše Jutarnji.hr.

Val odseljavanja

To su općine u kojima je već 2011. prosječna starost ukupnog stanovništva bila između 55 i 63 godine (prosjek Hrvatske bio je 41,7 godina), u kojima je broj umrlih bio desetak i više puta veći od broja rođenih (u promatranom periodu u Erveniku je, primjerice, rođeno 15 djece, a umrlo je 199 žitelja), a broj iseljenika trostruko veći od broja doseljenika – u spomenuti Ervenik doselila se 131 osoba, a iz njega se iselilo 447 ljudi, od kojih 357 u inozemstvo.

No, broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima. Od četiri najveća, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to skroman – od 1,8 posto stanovnika. Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad – Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto. Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva pretrpio Vukovar, koji je u promatranom periodu izgubio svakog 6. stanovnika: u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika. Posebno je vidljiv val odseljavanja u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: 2012. godine iz Vukovara su se u inozemstvo odselila 34 stanovnika, a lani njih 473. I to 473 osobe koje su uredno odjavile boravište i prijavile se u inozemstvo – one koji su otišli bez službene odjave službena statistika ne bilježi.

Najveći pad

Od ostalih županijskih središta porast stanovništva zabilježili su samo Dubrovnik (3,6 posto) i Čakovec (2,3 posto). Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od 8 posto stanovnika. Grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica: u njoj je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712 – 26 posto! – manje. Glina je također ostala bez svakog 4. stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog…

Ukupno gledajući, najlošije stoje Slavonija i zaleđe Dalmacije, dok je najviše onih s porastom stanovnika u općinama Istre, Primorja i na otocima.

Među jedinicama lokalne uprave s najvećim porastom stanovništva prednjači općina Vir, kojoj se stanovništvo u proteklih sedam godina povećalo za više od 800, odnosno za 27 posto.

Takav rast prije svega je posljedica doseljavanja stanovnika, i to pretežno iz drugih dijelova Hrvatske: prema podacima, u promatranim godinama u Vir se doselilo 1745 osoba, a odselilo gotovo upola manje.

Pretpostavlja se da se radi o osobama koje na Viru imaju vikendicu te su promijenile adresu stanovanja zbog nekih od benefita – prirez je, primjerice, 7,5 posto. Iako općina ima niz primamljivih demografskih mjera – vrtić je za svu djecu besplatan, za rođenje prvog djeteta općina daje 7500 kuna, a za svako sljedeće dijete svota se za toliko povećava – prirodni prirast u toj otočnoj općini još je negativan: u 2017. rodilo se 19 djece, a umrlo 28 žitelja.

Rekorderi

Grad s najvećim rastom broja stanovnika je Solin, koji pak porast podjednako zahvaljuje i pozitivnom prirodnom prirastu i većem broju doseljenika od iseljenika, koji se mahom doseljavaju iz obližnjeg Splita. Prema podacima DZS-a, u Solinu se od 2011. do kraja 2017. rodilo 2068 djece, dok je umrlo 1220 osoba: Solin je već nekoliko godina među gradovima rekorderima po pozitivnom odnosu rođenih i umrlih. Posljedica je to sve većeg preseljenja mladih obitelji iz Splita u Solin (i neke prigradske općine) zbog jefitinijih stanova i općenito nižih životnih troškova. Unatoč odlasku iz gradskog središta, Split im ostaje dovoljno blizu da su im nadohvat ruke svi benefiti većeg grada. I podaci o doseljavanju u Solin to potvrđuju: u promatranom periodu u taj se grad doselilo 4965 osoba, njih 80-ak posto iz “drugog grada ili općine iste županije”, dok se u istom periodu odselilo nešto više od 3600 osoba. Slična je situacija i u Viškovu, općini nedaleko od Rijeke, te Podstrani pokraj Splita, općinama koje se nalaze među deset općina s najvećim rastom stanovništva, a bilježe pozitivan saldo i u doseljavanju i u prirodnom prirastu.

Zanimljivo je da među gradovima s rastom stanovništva nema Imotskog, koji je redovito zadnjih godina među prva tri grada po pozitivnom prirodnom prirastu. U sedmogodišnjem razdoblju u tom se gradu rodilo 1443 djece, a umrlo 845 osoba. Ipak, ukupno se stanovništvo u istom rzadoblju smanjilo za nešto više od 6 posto – na kraju 2017. godine u Imotskom je živjelo 700-tinjak ljudi manje nego u travnju 2011. godine. Razlog je val iseljavanja, posebno posljednjih godina: samo u zadnje dvije godine u inozemstvo se iz toga grada odselilo 455 osoba, piše Jutarnji.hr.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar