Stručnjak: “Vozačima koji su napravili teške prekršaje se već sada može oduzeti automobil”

Nove drakonske kazne koje Ministarstvo unutarnjih poslova predlaže izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama neće smanjiti broj poginulih ni povećati sigurnost na cestama, zaključak je sugovornika Jutarnjeg lista.

Jutarnji je objavio mjere iz izmjena Zakona koje je nedavno najavio ministar Davor Božinović, kojima se predlaže drastično povećanje novčanih kazni te mjera oduzimanja vozila u slučaju recidivista, koje bi, prema mišljenju zakonodavca, trebale smanjiti broj poginulih u prometu.

Potvrda debakla

– Nažalost, tim će se mjerama samo napuniti državni proračun, ali i dalje ćemo brojati mrtve – kaže Dino Posavec, član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu u Saboru i član Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka. Prema njegovim riječima, policija i Ministarstvo obrazovanja trebali bi više raditi na preventivi i osvještavanju građana umjesto na drakonskim kaznama. – Zar mislite da bi veća kazna spriječila vozača na Korčuli da prekorači brzinu, zabije se u zid i pogine? Naravno da ne bi – objašnjava Posavec. Ovaj prijedlog Zakona, tvrdi, potvrda je da je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa doživio debakl. Uostalom, to potvrđuje i sam MUP, koji u prijedlogu izmjena kao razlog uvođenja većih kazni navodi da treba povećati i uskladiti sankcije kako bi se vozače odvratilo od kršenja prometnih propisa.

I Goran Husinec, sudski vještak za promet, smatra da drastične kazne neće ništa promijeniti, ali s drugog aspekta. – Tu je i pitanje provedbe kaznenih mjera, tj. hoće li prekršajni sudovi početi drastično kažnjavati vozače. Jer, u konačnici, sud donosi presudu. Možete u Zakonu napisati da je kazna za prekršaj 20.000 kuna, a prekršitelj plati nekoliko stotina ili se izvuče bez plaćanja. U tom slučaju izmjene Zakona zapravo nemaju smisla – kaže Husinec. Nove bi mjere imale smisla, drži, samo kad bi sudovi primjenjivali propisane novčane ili zatvorske kazne. – Ove bi izmjene mogle donijeti rezultate tek kad bi ljudi vidjeli da se tako velike kazne bez iznimki dosuđuju – zaključuje.

Najveće polemike u prijedlogu izmjena Zakona izazvala je predložena mjera oduzimanja vozila osobi koja je dvaput počinila težak prekršaj, kakvi su, npr., vožnja u pijanom stanju, vožnja iako je vozačka dozvola oduzeta, odbijanje alkotestiranja u slučaju prometne nesreće… Iz prijedloga koji smo dobili na uvid jasno je da MUP predlaže trajno oduzimanje vozila, a ne oduzimanje do izvršenja kazne iz presude. To se odnosi i na vozila koja se koriste u privatne svrhe i na ona koja se rabe u poslu. Dakle, jednako se tretira privatno osobno vozilo i, primjerice, autobus.

– Smatram da je oduzimanje vozila pravno nemoguće. Kako ćete oduzeti vozilo u vlasništvu rent-a-cara ili leasing kuće? Vlasnik vozila mogao bi nakon duljeg sudskog procesa pobiti takvu odluku, a država bi mu morala platiti ogromnu odštetu – kaže sudski vještak Husinec, s kojim se slaže i Posavec, piše Jutarnji.hr.

Problem recidivista

Uostalom, trajno oduzimanje privatnog vlasništva od strane države ne može se riješiti samo Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa, nego bi se morale napraviti i izmjene u Prekršajnom zakonu. Naime, prema prijedlogu MUP-a i ova bi mjera bila dio Prekršajnog, a ne Kaznenog zakona. Husinec smatra da je velik problem upravo to što se recidiviste tretira kroz Prekršajni, a ne Kazneni zakon. – Kad bi se na osobe koje su više puta vozile pijane, pod utjecajem droge ili bez vozačke dozvole primjenjivao Kazneni zakon, to bi dalo puno bolje rezultate – naglašava Husinec.

MUP predlaže i povećanje ograničenja brzine vožnje na autocestama s maksimalnih 130 na 140 kilometara na sat. Kad se doda tolerancija na izmjerenu brzinu i mjerni uređaj, dolazimo do maksimalne dozvoljene brzine od oko 160 km/h. Naši sugovornici i na taj prijedlog gledaju različito. Pojedini stručnjaci tvrde da bi to moglo smanjiti protočnost prometa na autocestama. U Hrvatskim autocestama, prema dostupnim informacijama, slažu se s tim prijedlogom.

Sudski vještak Husinec također ga pozdravlja, ali samo implementira li se s najavljenim uvođenjem mjerenja brzine svakog auta i kažnjavanja vozača koji prebrzo dođu od ulaska do izlaska s autoceste. Prema njegovim riječima, povećanje dopuštene brzine štetno će utjecati na okoliš i povećat će se razina buke. Premda je vožnja većim brzinama opasnija, on smatra da to ipak neće utjecati na razinu sigurnosti prometa na autocestama.

“Zakon već dopušta oduzimanje automobila, ali ga se ne poštuje”

Na pitanje korespondira li najava novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama po kojem bi se najtežim prekršiteljima oduzimalo vozilo s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva, profesor kaznenog postupovnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci dr. Petar Veić odgovara potvrdno i napominje da se vozila mogu oduzimati i prema postojećim zakonima.

– Odavno sam predlagao da se počiniteljima teških prometnih prekršaja oduzimaju vozila na temelju Zakona o policiji. Takva mogućnost postoji, samo je trebalo donijeti pravilnike. U rukama takvih vozača automobil je opasno sredstvo i on se može oduzeti – kaže dr. Veić i ističe da se predugo čekalo s ovom mjerom za koju postoji uporište i u poredbenom pravu, a poznaju je i zakonodavstva drugih zemalja kao što su Slovenija i Njemačka. Ne dvojeći oko toga da se vozaču koji čini najteže prometne prekršaje može, i to trajno, oduzeti automobil, dr. Veić ističe kako odluku o oduzimanju mora donositi sud.

Premda pozdravlja ovakav zakonodavni iskorak, dr. Veić upozorava da je najveći problem u tome što se ne primjenjuje postojeći zakon koji je na snazi.

– Imate osobu koja je 17 puta počinila ozbiljne prometne prekršaje, protiv koje je podignuto 17 optužnih prijedloga, a sustav je reagirao tek kada je isti počinitelj izazvao udes s teškim posljedicama. Ako se ne reagira na sedamnaest optužnih prijedloga, to znači da je problem u sustavu koji je loš i korumpiran, a ne u zakonima – kaže Veić. (Ivanka Toma)

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...