Prije dvije godine, kada je postao jedan od novih saborskih zastupnika, nitko nije mogao ni pomisliti da će netko iz redova Mosta, kojeg se u pravilu povezuje s desnicom, postati gotovo pa zvijezda u lijevim političkim krugovima.
Svoj uspon na nacionalnu političku scenu Vučetić je započeo u Zadru, u kojem je i rođen 1977. godine. U tom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a na studij odlazi u Split, u kojem je diplomirao filozofiju i povijest na tamošnjem Filozofskom fakultetu. U Splitu je i magistrirao, a doktorat je završio u Zagrebu. Završio je i studij teologije te stekao licencijat teoloških znanosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, prenosi Tportal.
Trenutno prima plaću kao pročelnik i profesor na Odjelu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru, a u Saboru volontira. Filozofijom se bavi i njegova supruga te taj predmet predaje u nekoliko srednjih škola.
Njegova imovinska kartica otkriva da mu plaća na fakultetu iznosi oko 15.700 kuna, dok supruga kao profesorica dobiva oko šest tisuća kuna mjesečno. Uz pomoć roditelja Vučetić je kupio stan u Zadru od 53 kvadrata, a uz pomoć kredita kupio je 100 tisuća kuna vrijedan automobil Suzuki Vitaru. Kredit od 120 tisuća kuna 2015. je dignuo u OTP banci. Uz to, od imovine ima 50 tisuća kuna štednje.
Politički počeci na Viru
Da mu je filozofija u krvi, pokazuje i njegov način komuniciranja, ali i život. Naime, iako je odrastao u Zadru, Vučetić je sve donedavno živio na Viru, odakle mu potječe otac. Tamo je pokrenuo i udrugu Vir bez podjela, i to kao svojevrstan eksperiment. ‘Na Viru sam se nastanio u periodu kada sam završavao licencijat iz teologije te dovršavao knjigu iz filozofije. I tada mi je sinulo da bih mogao pokušati s filozofskim eksperimentom, a to je da se formira udruga civilnog života koja će vratiti život lokalne zajednice u granice kojima pripada, u svakidašnji život’, kazao je svojedobno za Telegram.
Eksperiment mu je očito uspio jer je s udrugom, kroz prosvjede, prisilio lokalne vlasti da otvore vrtić. U djelovanju na Viru spazio ga je i Most te se toj stranci pridružio na listi za parlamentarne izbore.
‘Razloge angažiranja na Mostovoj listi vidim kao mogućnost realiziranja drugačije, različite politike. Dosadašnja politika je sva oslonjena na ono prošlo, što u filozofijskom smislu nazivam Prošlom Noći. U toj Prošloj Noći se mogu pronaći ili snovi (oni koji tvrde da su oni najbolji i drugima nude obećanja) ili noćne more (oni koji tvrde da drugi ne valjaju i sebi, valjda, dokazuju da su bolji samo zato što su predani histeriji straha od drugih). Kako se ni u snovima ni u noćnoj mori ne živi, baš zato Most vidim kao stranku realnosti, a dokaz tome pronalazim i u činjenici otvorenosti prema različitim kandidatima. Prednost Mosta je, dakle, mogućnost različitosti, a ne nužnost istosti. Realnost različitosti je došla do izražaja u Mostovoj principijelnosti oko onoga oko čega nema kompromisa, a to je borba protiv korupcije i zaštite nacionalnih interesa. Društvo bez korupcije je društvo različitosti, poštivanja ljudskih, građanskih i individualnih prava’, pojasnio je tada Vučetić razloge zašto ga je privukao Most.
Preko Mostove liste ulazi i u Sabor sa 649 preferencijalnih glasova, no prvih godinu dana Vučetić će provesti u sjeni svojih glasnijih i aktivnijih kolega s liste. Iako je po broju javljanja u Saboru na sredini ljestvice zastupnika sa 157 javljanja za riječ, u prvi plan istupit će svojom raspravom o Istanbulskoj konvenciji.
Istanbulska konvencija stavila Vučetića u fokus
Govor, održan u formi filozofske rasprave, napravio je iskorak u odnosu na uobičajena izlaganja zastupnika i prepucavanja u saborskim klupama. Vučetića su zbog toga pohvalili i vladajući i oporba.
‘Svijet u kojem se odigrava nasilje nije svijet vjere, to je svijet mrtvih bogova. Te mrtve bogove je u svijet unio nasilnik. Onaj tko pretuče ženu u svijet je unio mrtvog boga. Onaj tko siluje dijete, u dječji svijet je unio mrtvog boga. Zbog čega? Zato što je dokinuo vrijednost u sebi. Ovo je uistinu dokument gdje se mi civilizacijski određujemo hoćemo li pripadati svijetu u kojem se poštuju ljudska prava, a tu pripadaju i religijska prava, a to su prava živog boga. Kršćanstvo je plemenita religija jer promovira da je čovjek slika boga. Što to znači? To znači da je čovjek slobodan i da se može određivati i spoznavati. Pred tom slobodom staju čovjek i bog. Ne smijemo ni božanskim ni ljudskim nasiljem djelovati na tuđu slobodu. I htio bih i od institucionalne crkve da i ona stane na ono mjesto gdje je stao bog’, kazao je između ostalog u izlaganju Vučetić.
‘Stoljećima smo žene izlagali nasilju. Sad smo odlučili da ćemo izaći iz te skrivenosti nasilja i da ćemo humanizirati svijet. A to možemo samo ako kažemo da smo žene nepravedno ponizili. I zbog toga kažem, kad bi cijeli svijet bio protiv ratifikacije, ja bih i dalje bio za ovu ratifikaciju zato što ova ratifikacija sućutno prilazi sadašnjoj ženi jer u njoj vidimo simbol povijesne žene koja je bila ugnjetavana. Ova odluka da sudjelujem u ratifikaciji je odluka mene kao historijskog bića koje ima odgovornost prema svim ženama ovog svijeta i svih vjekova’, dio je iz Vučetićeva govora.
Njegov govor munjevito se počeo dijeliti društvenim mrežama, a nema medija koji ga tada nije želio za sugovornika. Vučetić se preko noći prometnuo u saborsku zvijezdu.
No sa slavom krenulo je ozbiljno pucati između njega i Mosta. Iako je Vučetić oduvijek bio nezavisni zastupnik unutar njihova kluba te je često znao glasati suprotno njihovu stavu, do pucanja suradnje stiglo je u srpnju ove godine, kada je izbačen iz kluba. U Mostu su tada objasnili da je izbačen jer nije sudjelovao u njihovim sastancima, no Vučetić smatra da se to dogodilo jer je bio kritičan prema Mostu i zbog interesa javnosti koji je nastao za njegove teme od istupa o Istanbulskoj konvenciji.
Vučetić je nastavio djelovati kao nezavisni zastupnik, a tako djeluje i danas, iako se sve više šuška o njegovoj suradnji s Bojanom Glavaševićem i Dalijom Orešković. ‘Prema kontaktima koje imam, na pragu je nastanak neke nove snage, a nadam se da ta snaga neće biti snaga izdaje. Nadam se da ću biti onaj koji će otvoriti vrata da nastane takva snaga, ali nemam nekih želja sudjelovati u političkom životu, pogotovo ne ovog parlamenta. Sabor je postao kulisa osobama koje se javljaju na talogu svega negativnog u strankama’, kazao je u rujnu uoči zasjedanja Sabora.
Vučetić je u nekoliko navrata govorio kako će biti u Saboru samo jedan mandat i da se ne misli baviti politikom. ‘Ne želim još jedan mandat, nakon sadašnje spoznaje da promjene koje želim nisu moguće i da ih sam ne mogu proizvesti. To jednostavno nije u mojoj moći. Sve postojeće stranke nisu u stanju mijenjati ništa, samo govore o promjenama koje nisu u stanju izvršiti. Dakle odbijam sudjelovati u takvim ciklusima. Time bih negirao sebe, jer bih od toga da mi je politika instrument došao do toga da mi je politika cilj. Ponavljam, odbijam to’, kazao je svojedobno za Telegram.
Iako je govorio da više ne želi sudjelovati u politici, Vučetić je ovih dana objavio kandidaturu za predsjednika. Želi, kako kaže, biti uvjetni kandidat, kao odgovor na ‘uvjetnu kandidatkinju’ Kolindu Grabar Kitarović. ‘S ciljem ispunjavanja preduvjeta odvijanja dijaloga i osiguravanja predsjednici javnog protukandidata, a politici nesustavnog spontaniteta metodologije ad remargumentiranja, osobno najavljujem kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. Kao što sadašnja predsjednica može reći da je tek ‘uvjetno kandidatkinja’, tako i ja – ravnopravnosti i konzistentnosti radi – do njezine službene najave ostajem ‘uvjetni kandidat’, uz pravo i obvezu da svoje mjesto prepustim ‘jačem’ od sebe ukoliko se ta osoba pojavi na poziciji političkog centra. Budući da je, metaforički rečeno, sadašnja predsjednica Republike Hrvatske zapravo ‘zec’ budućoj mogućoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović (dakle sebi samoj), stječući tako nekorektnu prednost pred drugim protukandidatima, tako sam i ja – ravnopravnosti i konzistentnosti radi – kao pretkandidat ili ‘uvjetni kandidat’ spreman biti ‘zec’ nekome drugom, makar to na kraju bio i ja sam’, poručio je ovaj tjedan.
