u spomen najmilijima

Tradicija i običaji Svih svetih; Znate li da se na groblje nekad nosila hrana?

Arhiva AZD/Ilustracija

Blagdan Svih svetih u govoru se naziva još i Sesvete, Sisveti ili Sisvete, a njime Katolička crkva slavi sve svece, one već kanonizirane i one koji to još nisu. Počeo se slaviti još u 4. stoljeću te su ga u početku sve crkve obilježavale istog dana, u nedjelju nakon Duhova, no Papa Grgur III je u prvoj polovici 8. stoljeća blagdan Svih svetih premjestio na 1. studenog.

Činjenica da se slavi od 4. stoljeća ukazuje upravo na to da je blagdan prvotno bio posvećen neznanim svecima-mučenicima među prvim kršćanima koji su bili izloženi progonu rimskih careva te su ih tisuće život okončale smrću ne odričući se svoje vjere.

Crkva je od svojih početaka njegovala spomen na mrtve, o čemu svjedoče natpisi u katakombama i spominjanje pokojnika u misama od samog nastajanja kršćanstva, pozivajući se pritom na riječi iz Druge knjige Makabejaca iz Starog zavjeta: ‘Sveta je i spasonosna misao moliti za pokojne da im se oproste grijesi.’

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan i neradni dan, piše tportal.hr.

Tog dana služe se mise u svim nadbiskupijama, biskupijama i župama u Hrvatskoj. U novije vrijeme, posebice zato što je ovaj blagdan ujedno i neradni dan, 1. studenog građani masovno posjećuju grobove najmilijih.

No, tome je zapravo posvećen Dušni dan koji slavimo 2. studenog prisjećajući se dragih pokojnika, a tog dana vjernici mole za spas njihove duše. Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život. Toga dana Crkva potiče i na molitvu za duše u čistilištu. To su duše koje su umrle ‘u prijateljstvu s Bogom’, ali nisu potpuno čiste.

Nastao je na inicijativu benediktinskog opata iz svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998.godine, sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi.

Vatikan je službeno potvrdio ovaj spomendan 1311. godine.

Iščeznuo običaj da se na grobove nosi hrana

Dušni dan karakteriziraju tišina, sjećanja i molitve za pokojne, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona. Pučki nazivi Mrtvi dan, Mrtvo spomenuće i Dan mrtvih nisu u suglasju s kršćanskim naukom prema kojem je duša besmrtna. O kultu duše u kulturnoj baštini Hrvata, pored ostaloga, svjedoče molitve za duše u čistilištu, te dušice — svjećice koje se pale na taj dan.

Negdašnji sporadični običaj da se pokojnicima na grobove nose i ostavljaju neka jela ili bi se noću ostavljao prostrt stol s jelima i pićem (ili samo pićem), s vremenom je išćeznuo. Ostalo je samo sjećanje kako je nekoć na tu svetkovinu cijelu noć desetak muškaraca zvonilo crkvenim zvonima. Samo je u narodnome pamćenju ostalo kako se ne tako davno pomagalo sirotinji na svetkovinu Dušnoga dana. Obred oprosta također je ostao samo u narodnome pamćenju, piše prof. dr. sc. Marko Dragić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu u splitskom fakultetu u stručnom članku u časopisu za religioznu kulturu Obnovljeni život.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar