VELIKI VODIČ

Evo kad vam se najviše isplati prijevremeno umirovljenje i kolika je penalizacija

Arhiva AZD/Ilustracija

U prvih deset mjeseci ove godine u mirovinu je otišlo 41.356 radnika, što je oko dvije tisuće novih umirovljenika više nego što ih je bilo lani za isto razdoblje. Povećani odlasci u mirovinu uglavnom se dovode u vezu s promjenom mirovinskih zakona, koje su uz porezne promjene glavni reformski događaj u ovoj godini.

Za razliku od porezne reforme koja je od početka imala pozitivno ozračje jer je pokrenuta s namjerom da se smanji porezni teret građana, mirovinska reforma doživljena je i od države predstavljena kao promjena koja nosi zaoštravanju uvjeta za odlazak u mirovinu, piše večernji.hr.

Blaže nego na početku

Rješenje s kojim je u Sabor stigao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić blaže je od početnih verzija, posebno kad je riječ o poziciji osiguranika drugog mirovinskog stupa. Njima će se također priznati dodatak na mirovinu bez obaveze povratka u prvi stup. U odnosu na postojeće zakonsko rješenje, najviše je promjena u iznosu penalizacije prijevremenih mirovina. Penalizacija se uvodi s namjerom da odvrati ljude od ranijeg odlaska iz svijeta rada, ali i da smanji izdatke države jer će ljudi koji odu u mirovinu u mlađoj dobi biti dulje na državnom trošku.

Zakon koji se primjenjuje još samo ovaj mjesec, do 31. prosinca ove godine, predviđa šest različitih iznosa penalizacije, ovisno o duljini prethodnog staža. Radnici koji imaju puno staža, primjerice 38, 39 ili 40 godina staža, kažnjavaju se s 0,10 ili 0,15 posto umanjenja mirovine po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Oni s manje staža – 32, 33 ili 34 godine za žene te 35 ili 36 godina staža za muškarce – kažnjavaju se jače, i to s 0,32 ili 0,34 posto po godini staža. Trenutačno penalizacija za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu, iznosi od 1,2 posto do najviše 4,08 posto, a za pet godina od najnižih 6% do najviše 20,04 posto. Prve verzije Pavićeva zakona predviđale su maksimalnu penalizaciju za sve, 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini, no konačni prijedlog zakona koji je u proceduri ipak je nešto blaži te je zadržao postojeći četvrti po redu intenzitet penalizacije od 0,30 posto za sve, neovisno o stažu.

Usporedili smo trenutačne uvjete penalizacije, donesene kad je Mirando Mrsić bio ministar, s budućom penalizacijom od siječnja 2019. i pokazalo se da je sadašnje rješenje povoljnije za radnice s 37, 38 i 39 godina staža te muškarce s 40, 39 i 38 godina staža! Ako nemaju namjeru raditi do punih uvjeta za mirovinu, zaposlene žene i muškarci s takvim stažom neće pogriješiti ako odu u mirovinu u ovoj kalendarskoj godini. Odlazak u mirovinu po sadašnjim uvjetima bio bi loš potez za radnice koje imaju 32, 33 i 34 godine staža te za muškarce koji imaju 35 i 36 godina staža jer će od iduće godine penalizacija za njihov staž biti niža. Za ljude s manje staža razlika u izračunu mirovine bila bi jedan do dva posto, odnosno za mirovinu od 3000 kuna od 30 do 60 kuna mjesečno. Radnicima koji imaju više staža novo rješenje donosi 3, 9 ili čak 12 posto jaču penalizaciju od sadašnje, pa bi razlika bila od 90 do 360 kuna.

Netko tko se mlad zaposlio i ima 38 ili 39 godina staža, može ostati na poslu dok ne dobije status dugogodišnjeg umirovljenika, no u toj dobi moguća su i neugodna iznenađenja poput bolesti ili otkaza. Dugogodišnji osiguranici moraju napuniti 60 godina života i steći 41 godinu staža da bi im se ukinula penalizacija mirovine.

Od 2033. u mirovinu sa 67

U ovoj godini u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je oko 8000 radnika s prosječnih 36 godina staža i 59 godina života, a određena im je prosječna mirovina od 2552 kune (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2737 kuna). U mirovinu je otišlo i oko 5000 dugogodišnjih osiguranika čija je prosječna mirovina za 42 godine staža 3555 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 4560 kuna).

Starosne mirovine su niže i iznose 2387 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2829 kuna) za 30 godina staža. Za starosnu mirovinu ne treba više od 15 godina staža, ali za odlazak u mirovinu mora se čekati gornja propisana životna dob, što je sad 65 godina za muškarce i za žene 62 godine. Od iduće godine radni vijek žena povećavat će se za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Nakon toga će se i za muškarce i za žene radni vijek povećavati daljnjih 4 mjeseca godišnje sve dok 2033. ne dostigne 67 godina, kolika bi trebala biti najniža dob za odlazak u starosnu mirovinu.

Penalizacija je trajna, ostaje i ako se naknadno zaposlite do 4 sata dnevno

Prijevremene mirovine umanjuju se trajno, tako da osobe koje odu ranije u mirovinu ne mogu očekivati da će im se penalizacija ukinuti kada navrše 65 ili 67 godina života, kao što je to bilo prije mirovinske reforme iz 1988. godine. No, od iduće godine svi će se umirovljenici moći zaposliti do četiri sata dnevno bez straha da će im mirovina biti oduzeta. Penalizacija se neće moći smanjiti ni ako se naknadno zaposlite na četiri sata, piše večernji.hr.

 

Ostavi komentar koristeći Facebook