naša najveća planina

Nova saznanja; Led na Velebitu nije star 500, nego više od 3500 godina

Arhiva AZD/Ilustracija

Planina Velebit i dalje ne prestaje iznenađivati i oduševljavati. Znanost uporno otkriva nove osobine najveće naše planine, a upravo su potkraj godine objavljena i neka nova otkrića. Naime, u radu dr. sc. Andreja Stroja i doc. dr. sc. Dalibora Paara, koji je ovog prosinca objavljen u cijenjenom međunarodnom znanstvenom časopisu Hydrological Processes, predstavljen je dio rezultata višegodišnjih znanstvenih istraživanja u našem najdubljem jamskom sustavu unutar planine Velebit, Lukina jama – Trojama (-1431 m). U tom je znanstvenom radu istraživana vrlo složena dinamika vode i zraka u tom dubokom krškom sustavu koja, između ostalog, omogućuje pojavu leda na dubini većoj od 500 metara, piše večernji.hr.

Lavine ulovljene kamerom

Za objašnjenje tog otkrića pitali smo doc. dr. sc. Dalibora Paara, fizičara s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

– Postoji čitav niz značajki koje utječu na formiranje i održavanje leda u jamama. Svakako da temperatura mora biti oko 0 Celzijevih stupnjeva, no tu je niz drugih zanimljivih uvjeta i procesa. Jedan od njih su lavine koje smo čak uspjeli prvi put na sjevernom Velebitu zabilježiti kamerom. Fokus je naših aktualnih istraživanja utjecaj promjena klime na površini na stalni led u jamama. Na sjevernom Velebitu imamo situaciju koja je jedinstvena u svijetu po tome da se led nalazi na tako velikim dubinama. Činjenica da se led nalazi u speleološkim objektima tijekom cijele godine sama je po sebi zanimljiva. U jamama vladaju specifični mikroklimatski i hidrološki uvjeti i zato pobuđuju interes znanstvenika – kaže dr. Paar.

U uglednom znanstvenom časopisu Radiocarbon objavljen je rad koji potpisuju izv. prof. dr. sc. Neven Bočić s PMF-a u suradnji s kolegama iz Mađarske Z. Kernom i Gy. Siposom. Rad je vezan uz istraživanje jamskog leda u tri speleološka objekta na srednjem i sjevernom Velebitu na temelju C14 analize ostataka grana i lišća. Kao najvažniji rezultat tog znanstvenog rada navodi se određena starost jednog uzorka iz Vukušić snižnice koji upućuje na to da je led u njoj stariji od 3500 godina. To je dosad najstariji poznati led u jamama cijelog dinarskog krša.

Otvorena nova pitanja

Što nam ovo govori, zbog čega je led uspio opstati tako dugo na tom mjestu, upitali smo znanstvenika i speleologa s uglednog zagrebačkog fakulteta. – Led u jamama od šireg je znanstvenog značaja te smo o tome ove godine u knjizi o ledenim jamama u svijetu objavili poglavlje pod nazivom Ledene špilje u Hrvatskoj (Nenad Buzjak i sur., 2018.). U radu kolege Bočića utvrđena je mogućnost postojanja vrlo starog leda u jamama sjevernog Velebita, puno starijeg od prethodnih procjena (400-500 godina) koje su bile povezivane s malim ledenim dobom u Europi. Kada govorimo o ledu u jamama, mi ne govorimo samo o tome što se zbivalo kroz tisuće godina samo u jamama već i na površini Velebita.

Ako je led u nekim jamama na Velebitu toliko star, to znači da su na površini kroz duga razdoblja vladali specifični klimatski i hidrološki uvjeti. To otvara nova pitanja o poveznici tih uvjeta s izuzetnom bioraznolikošću i georaznolikošću ove planine – kaže doc. dr. sc. Dalibor Paar koji dodaje da još informacija posjetitelji mogu dobiti u Kući Velebita u Krasnu. Ondje se posjetitelji mogu liftom voziti kroz Lukinu jamu i upoznati s brojnim rezultatima speleoloških i znanstvenih istraživanja u NP Sjeverni Velebit, piše večernji.hr.

Voda se digne i 100 metara u 42 sata

Svakako je najzanimljivija “plima i oseka” u velebitskim špiljama. U sifonu na dnu Lukine jame – Trojame izmjereno je podizanje razine vode za više od 100 metara visinske razlike u samo 42 sata. Na temelju mjerenja svojstava i razine vode u sifonu interpretirana su svojstva neistražene, a sigurno vrlo složene mreže potopljenih kanala koji se nalaze duboko ispod površine Velebita. Dr. sc. Dalibora Paara upitali smo kako je moguće da se vodostaj toliko mijenja, ima li to nekog utjecaja na okolno područje?

– Ne postoji jednostavan odgovor. Kolega Andrej Stroj iz Hrvatskog geološkog instituta u svom je doktoratu ustanovio vrlo kompleksno ponašanje voda u unutrašnjosti Velebita na putu iz Like prema priobalnim izvorima. Ono što opažamo u dubokim jamama dio je te zamršene priče. Kroz duboke jame pristupamo mreži kanala kojima teku te vode. Signali koje bilježimo u njima povezani su s pojavama koje su i daleko od Velebita, kao što su na primjer poplave u Lici. Akumulacijom i dinamikom tih voda u podzemlju Velebita dolazi do zanimljivih pojava kao što je podizanje razine vode više od 100 metara. Tim podatkom nisu zadovoljni speleolozi koji na lokacijama gdje se voda toliko podiže znaju boraviti i tjedan dana bez izlaska na površinu.

 

 

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar