U Zadarskoj županiji još je 30 kilometara četvornih pod minama, Hrvatska će biti razminirana do 2026. godine
Sve se to pomiče za sedam godina, a za čistu zemlju treba nam 460 milijuna eura. Ovom iznosu treba još dodati 800 milijuna eura – koliko smo potrošli od početka procesa razminiranja.
“Mi smo tražili produljenje roka razminiranja iz realnih razloga. Planovi koji su bili napravljeni 2008. i odobreni 2009. nisu se ispunili, prvenstveno zbog manjka financijskih sredstava i nekih drugih izazova u tijeku, tako da je bilo logično da ćemo zatražiti produljenje roka i to je legitimna stvar koju mi kao država možemo napraviti”, kazao je Hrvoje Debač, iz Ureda za razminiranje.
Minski najzagađenija je Ličko-senjska županija sa 138 kilometara četvornih, iza nje je Sisačko-moslavačka sa 70, slijedi Osječko-baranjska s 55 kilometara četvornih, Karlovačka s 50 i Zadarska s 30 kilometara četvornih.
“Da bi sve to razminirali, smatramo, naši proračuni su da nam treba od prilike oko 460 milijuna eura”, pojašnjava Zdravko Modrušan iz Hrvatskog centra za razminiranje za Novu TV.
“Većina će ipak doći iz europskih fondova, ali i država će morati nastaviti pomagati s jednim dijelom. Sustav je dovoljno zreo u ovom trenutku, dovoljno kapacitiran, tako da vjerujem da ćemo u ovom predstojećem razdoblju uspjeti izvršiti te obaveze”, smatra Hrvoje Debač iz Ureda za razminiranje.
Od početka razminiranja, na čišćenje zemlje od mina, potrošeno je vrtoglavih 800 milijuna eura.
Još 32 tisuća neotkrivenih mina
U Hrvatskoj je još uvijek 32 tisuće neotkrivenih mina, do sada smo uništili oko 90 tisuća minsko-eksplozivnih sredstava, najzagađenija je Ličko-senjska županija, godišnje bi se trebalo razminirati oko 65 kilometara četvornih, a od rata do danas mine su ubile 123 ljudi.
U posljednje dvije godine, nasreću, nije bilo stradanja ni pirotehničara ni civila, iako se razminiralo na svim područjima.
“2017. imali smo 1808 pronalazaka minsko-eksplozivnih sredstava, a ove godine 9564, znači skoro pet puta više minsko eksplozivnih sredstava smo uspjeli pronaći”, kazao je Zdravko modrušan uz HCR-a.
Više od 80 posto preostalog minski sumnjivog područja nalazi se u šumama i teško dostupnim prostorima. Sve to dodatno će otežati čišćenje, jer će se pojedini dijelovi pregledavati ručno. Uz opasnost takvog pregleda, tu je i rast troškova.