Ugledni stručnjaci o Daruvarcu; Sloković: “Napadač ne mora imati ubojit predmet u rukama da nekoga ubije”

Državno odvjetništvo pogrešno je postavilo cijeli predmet, jedan je od zaključaka koji proizlazi iz činjenice da je Darko Kovačević Daruvarac, 31-godišnji napadač na 18-godišnju djevojku izašao iz šestomjesečnog pritvora, a da mu nije izrečena presuda.

Iako brutalan, divljački napad koji je trajao trideset minuta okarakteriziran je kao nanošenje teških tjelesnih ozljeda. To je kazneno djelo za koje je zapriječena kazna od pet godina zatvora i određen pritvor od maksimalno šest mjeseci. Nakon isteka tog roka pritvorenik se mora pustiti na slobodu. To je ukratko opis bitnih elemenata predmeta o kojem se odlučivalo prošloga tjedna na sudu u Zadru, piše Jutarnji list.

– Bitni elementi za definiranje optužnice postoje, postoje smjernice iz prakse i teorije – kaže prof. kaznenog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Derenčinović.

– Teško je razgraničiti kada iz nekog fizičkog napada treba proizaći optužnica za pokušaj ubojstva, a kada za nanošenje teških tjelesnih ozljeda – govori profesor, ograđujući se od komentiranja konkretnog slučaja jer nije upoznat sa sadržajem sudskog spisa. No, ističe tri kriterija koja su ključna, a to je duljina napada, ugroženost vitalnih dijelova tijela i snaga.

– Duljina napada jedan je od kriterija koji govori o karakteru kaznenog djela. Trideset minuta dugo je za napad – govori Derenčinović i nabraja još dva kriterija – ako su u napadu ugroženi vitalni dijelovi tijela, onda udarci u njih mogu izazvati smrt. Udarci u glavu, u meko tkivo, sasvim sigurno predstavljaju takve udarce – kaže Derenčinović i dodaje da postoji izraziti nerazmjer snage koja je korištena u napadu. Razbiti umivaonik udarajući u njega više puta nečijom glavom, udarci nogom u glavu, takvi su udarci.

Neizravna namjera

Prof. Derenčinović kaže da se u cijelom slučaju postavlja pitanje zašto se nije išlo na težu kvalifikaciju. – Sud pri donošenju svoje odluke nije vezan optužnicom, nego činjeničnim opisom – upozorava Derenčinović i objašnjava da to znači da je DORH mogao podići optužnicu za pokušaj ubojstva, a sud bi u svojoj procjeni mogao presuditi za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda ako bi se tako pokazalo tijekom suđenja.  – Postoji kazneno djelo indirektne, neizravne namjere – podsjeća Anto Nobilo, odvjetnik koji je karijeru počeo na Državnom odvjetništvu kao tužitelj.

– To je situacija kad je počinitelj kaznenog djela svjestan da može ubiti, ali ga to ne sprečava u onome što radi – tumači Nobilo.

– Drugim riječima, s obzirom na to da su napadač i žrtva nerazmjerne fizičke snage, napadač je izrazito snažna osoba, a žrtva sitna djevojka, potom s obzirom na to da ju je tukao pola sata, u bijesu, bez kontrole, realno je mogao očekivati da je jednim od tih udaraca usmrti, ali je bez obzira na sve to pristao i nastavljao – govori Nobilo.

– Što bi bilo da je djevojka od jednog od tih udaraca i umrla – pita retorički Derenčinović. Nobilo kaže da ne bi bilo pošteno konstruirati pokušaj ubojstva direktnom namjerom jer se za takvo što koristi neki predmet ili oružje, ali – s obzirom na to da je višestruko udarao njezinom glavom u umivaonik, to teško može ostati samo nanošenje teške tjelesne ozlijede – smatra Nobilo.

Dodaje kako DORH još uvijek može izmijeniti optužnicu u teže kazeneno djelo sve dok je sudski postupak u tijeku. Ukoliko se optužnica promijeni, primjenjuju se novi rokovi i Kovačević bi bio vraćen u pritvor.

Snažna noga

– Važno je kako je počeo predmet. Da je optužen za teže kazneno djelo, zakonski pritvor bio bi do dvije godine, a u tom bi se roku mogla donijeti prvostupanjska presuda – smatra Jadranka Sloković, isto tako odvjetnica koja je svoju karijeru započela kao tužiteljica.

– Noga je sedam puta snažnija od ruke, napadač ne mora imati ubojit predmet u rukama da nekoga ubije – ističe Sloković i dodaje da su svi udarci bili koncentrirani na vitalne dijelove tijela na kojima se izaziva smrt.

– Prvo što se gleda pri podizanju optužnice lokacija je ozljeda, a ovdje se vidi da je to glava. Udarao ju je nogom u glavu, njezinom je glavom udarao po umivaoniku, to je trebala biti drukčija optužnica koja bi sudu dala potrebno vrijeme da donese odluku – govori Sloković. Pritom kaže da je odvjetnik optuženog postupao točno onako kako je trebao u okviru zakona.

Odvjetnik Ivica Mazalin smatra da je pogrešno napadati odvjetnika za način obrane jer je dužnost odvjetnika da brani optuženog svim zakonskim sredstvima. Prema njemu, najavljene promjene zakona su pogrešne ako ne dođe do produljenja vremena predviđenog za pritvor. – Za prijetnju se dobiva tri mjeseca, što je ništa ako je ozbiljna. Sud može nekoga pustiti i prije zakonskog roka ako ustanovi da nema potrebe za pritvorom – smatra Mazalin.

HOK: I postojeći zakon je mogao spriječiti otpust

Aktualni Zakon o kaznenom postupku ima dovoljno instrumenata kojima suci mogu spriječiti zloupotrebe procesnih prava i nije dobro olako govoriti kako će se zakon promijeniti zbog nekog događaja – rekao je dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mladen Klasić, reagirajući na najave ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića kako će se mijenjati Zakon o kaznenom postupku.

Naglašavajući kako nipošto ne želi pridonijeti traumatizaciji žrtve, naveo je kako nije dobro zbog jednog slučaja, a bez prethodne analize, mijenjati propis jer se na taj način dira u “statiku pravne države”.

Dopredsjednik Odvjetničke komore pojasnio je kako suci mogu odvjetnicima izricati sankcije za zloporabu procesnih prava, mogu ih i kazniti u iznosu do 50.000 kuna, a o tome trebaju obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru. No, u slučaju Daruvarac takve su obavijesti izostale, što znači da suci na predmetu nisu poduzimali ništa zbog zloupotrebe procesnih ovlaštenja.

Klasić je naglasio da Komora sankcionira nedopuštena ponašanja odvjetnika te da su od 2015. do 2018. 24 odvjetnika dobila zabranu obavljanja djelatnosti, od kojih četvero trajno.

Glavni državni odvjetnik: Odluka Općinskog državnog odvjetništva bila je pravilna

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić komentirao je za N1  slučaj puštanja na slobodu Darka Kovačevića Daruvarca.

– Da je drugačija kvalifikacija, onda po zakonu istražni zatvor može duže trajati. Trajanje istražnog zatvora ne može biti ključno za odluku, rekao je Jelenić.

Na pitanje o kvalifikaciji kaznenog djela kao teškog ozljeđivanja, a ne pokušaja ubojstva, rekao je kako je prema informacijama kojima raspolaže ODO pravilno postupio.

– Kvalifikacije se u svim predmetima donose na temelju činjenica koje u trenutku donošenja odluke državni odvjetnik ima pred sobom. Prema informacijama koje imam odluka je pravilna. Podsjećam da je ODO u roku od mjesec i pol podiglo optužnicu i da je sve okolnosti kolega zamjenik ocijenio toliko otegotnim da je predložio kaznu od pet i pol godina. Vidljivo je da je kolega tužitelj ozbiljno shvatio predmet i predložio najveću moguću kaznu u zakonskim okvirima, kaže Jelenić.

Što se tiče mijenjanja optužnice, rekao je kako je to odluka postupajućeg državnog odvjetnika koji je do kraja rasprave ovlašten mijenjati kvalifikacije.

Komentare u javnosti koja je zgrožena razvojem situacije u ovom slučaju, Jelenić ne doživljava kao pritisak.

– Ne vjerujem da komentari odvjetnika mogu izazvati pritisak na bilo koga u DORH-u. Ti komentari polaze od nepotpunog poznavanja stanja u samom predmetu, kaže.

Nije htio komentirati jesu li promatrači u kafiću koji nisu reagirali na premlaćivanje djevojke sudionici u kaznenom djelu. Naglasio je tek da je prema informacijama koje ima ODO pravilno postupio.

Bez konkretnog odgovra bio je i na pitanja o internom nadzoru u DORH-u koji se provodi zbog izgubljenog spisa povezanog s aferom SMS.

– Nije završen interni nadzor u predmetu protiv nepoznatog počinitelja. Onog trena kad bude, javnost će biti izviještena. Ništa ne zapinje, normalno se radi, rekao je.

Na pitanje je li Milijan Brkić dao iskaz DORH-u, Jelenić kaže: “Istraga nije javna.”

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...