Vodeće pozicije na ljestvici zemalja EU-a s najvećim brojem turističkih noćenja, više od 400 milijuna, u 2018. godini zadržale su Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka, dok je Hrvatska zabilježila rast od 3,9 posto, na ukupno 89,4 milijuna noćenja.
Za prošlu se godinu u 28 članom EU očekuje da će broj ukupnih turističkih noćenja dosegnuti 3,123 milijarde, što bi predstavljalo povećanje od 2,2 posto u usporedbi s godinom ranije, pokazuje prve procjene europskog statističkog ureda, a uključuju ostvarena noćenja bilo povezana s poslom ili s odmorom.
Time broj noćenja u turističkim smještajnim objektima u EU bilježi postojan rast od 2009. godine, ponajprije podupiran rastom broja noćenja stranih gostiju, napominju u Eurostatu.
Španjolska je u 2018. potvrdila vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU s najvećim brojem noćenja, njih ukupno 467 milijuna, premda je to za 0,9 posto manje u usporedbi s godinom ranije.
Na drugom je mjestu ponovno Francuska, sa 444 milijuna noćenja ili 2,4 posto više nego u 2017. godini.
Treće mjesto potvrdila je Italija, sa 429 milijuna noćenja, odnosno za 1,9 posto više u odnosu na godinu ranije, a četvrto je zadržala Njemačka, sa 419 milijuna ili 4,3 posto više nego u godini ranije.
Hrvatska je u 2018. godini prema Eurostatu zabilježila 89,4 milijuna turističkih noćenja, ili 3,9 posto više u usporedbi s godinom ranije. Od ukupnog broja noćenja njih 83 milijuna otpada na strane goste, a 6,4 milijuna na domaće goste.
Najveći je rast ukupnog broja noćenja ostvarila Latvija, za 8,3 posto, Litva, za 7,7 posto, te Malta, za 6,5 posto. Slijede Poljska, s povećanjem za 5,8 posto, te Rumunjska i Belgija, s rastom ukupnog broja noćenja za 5,5 odnosno 5,4 posto.
S druge strane, pad ukupnog broja turističkih noćenja u 2018. zabilježen je u Luksemburgu, za 4,3 posto, Irskoj, za 1,5 posto te u Španjolskoj, za 0,9 posto.
U EU nešto brži rast domaćih noćenja, Hrvatska među zemljama s najvećim rastom
Na razini EU-a u cjelini od ukupnog broja noćenja veći dio, odnosno njih 1,678 milijardi otpada na domaće goste, a na strane goste otpada njih 1,44 milijarde, ili 46 posto.
Pritom je broj noćenja domaćih gostiju u EU u odnosu na 2017. rastao nešto bržim tempom, za 2,3 posto, u usporedbi s 2-postotnim rastom broja noćenja stranih gostiju, napominju u Eurostatu.
Najviše je porastao broj noćenja domaćih gostiju na Cipru, za 10,6 posto, na Malti za 8,6 posto i u Hrvatskoj, za 8,4 posto.
Time je Hrvatska svrstana u skupinu zemalja s najvećim rastom broja noćenja domaćih gostiju u odnosu na godinu ranije.
S druge strane, pad broja noćenja domaćih gostiju imale su samo Grčka i Luksemburg, za 7,3 odnosno 4,5 posto.
Daleko najveći pak rast broja noćenja stranih gostiju ostvarila je Latvija, za 10,1 posto, a slijede Belgija i Litva, s njihovim rastom za 8,9 odnosno 8 posto.
Pad broja noćenja stranih gostiju imale su samo Irska, od 7,4 posto, Luksemburg, od 4,2 posto, Španjolska, od 1,6 posto te Portugal, s 0,1 posto manjim brojem stranih noćenja.
Hrvatska je, uz Maltu i Cipar, i u 2018. zabilježila najveći udio noćenja stranih gostiju u ukupnom broju noćenja među zemljama EU-a, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Daleko najveći je udio pritom bilježila Malta, od 96 posto, a slijede Cipar s 95 posto i Hrvatska s 93 posto udjela noćenja stranih gostiju u ukupnom broju noćenja u 2018. godini.
S druge strane, među zemljama EU-a daleko najveći je udio noćenja domaćih gostiju u ukupnom broju noćenja zabilježen u Rumunjskoj, od 81 posto. Slijede Poljska, s udjelom domaćih gostiju od 80 posto, te Njemačka, sa 79 posto i Švedska sa 74 posto.
U apsolutnom je izrazu Španjolska zadržala i prvo mjesto s 300,9 milijuna noćenja stranih gostiju u 2018., a najbliža joj je Italija, s 214,1 milijunom stranih noćenja, bilježi EUROSTAT.
Po broju domaćih noćenja prednjači pak Njemačka, s 331,8 milijuna noćenja domaćih gostiju, a slijedi Francuska, s 302,2 milijuna.