Najjača u Dalmaciji; Zadarska županija na sedmom mjestu po gospodarskoj snazi

Prema najnovijim podacima Hrvatske gospodarske komore, iza grada Zagreba najrazvijenija je Istarska županija, na trećem mjestu je Primorsko-goranska, četvrta je Varaždinska, peta Zagrebačka, a šesta Međimurska.

Sve četiri dalmatinske županije se nalaze ispod prosjeka Hrvatske, a od njih najbolje stoji Zadarska županija koja je na sedmom mjestu po gospodarskoj snazi, dok je odmah iza, na osmom, Dubrovačko-neretvanska županija.

Indeks razvijenosti u Zadarskoj županiji iznosi 92,2, isti je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok u Splitsko-dalmatinskoj iznosi 80,4, a Šibensko-kninskoj je tek 77 posto.

Samo četiri županije u Hrvatskoj su iznad prosjeka, i to Grad Zagreb (147,8), Istarska županija (129,3), Primorsko-goranska (106,1), te Varaždinska (102,9), dok su četiri najlošije plasirane Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska (66,5).

Gospodarski napredak se, prema podacima HKG, najviše osjeti u Vukovarskoj županiji koja se digla za šest mjesta. Takav napredak Vukovarske županije ostvaren je zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, a po ovom je pokazatelju ta županija ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek RH (indeks je 156,1).

Zadarska županija, pak, ima drugi najveći po redu indeks među županijama kada je riječ o procjeni demografskih kretanja (102,1), a Dubrovačko-neretvanska je druga po indeksu prosječne plaće po zaposlenom (100), s tim da je prvi Zagreb sa 117,4.

Pri izračunu indeksa koristi se sedam pokazatelja: BDP po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, te projekcija rasta stanovništva.

Slika, dobivena HGK-ovim indeksom gospodarske snage, pokazuje velike razlike među županijama u hrvatskoj, veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba i njegov snažan utjecaj na prosjek, ali i znatno zaostajanje nekih manjih, pretežno slavonskih županija u odnosu na ostale.

Indeks gospodarske snage pokazuje nisku razinu snage gospodarstava pojedinih županija, ali im ipak daje mogućnost za isticanje pokazatelja prema kojima su u boljem položaju u odnosu na druge županije, odnosno u odnosu na hrvatski prosjek.

Kako navode iz Hrvatske gospodarske komore na osnovi indeksa nije dovoljno samo konstatirati stanje već je potrebno ukupnom nacionalnom i lokalnom regionalnom politikom dodatno poticati razvoj manje razvijenih županija radi približavanja onim razvijenijima, ali i radi ostvarivanja većeg rasta na nacionalnoj razini.

‘Pritom je vrlo bitno i korištenje fondova Europske unije kojima je u velikoj mjeri i cilj smanjivanje regionalnih razlika. Regionalni razvoj postaje izrazito bitan i kroz prizmu nepovoljnih demografskih trendova. Ostvarivanje umjereno dinamičnog rasta poput onog posljednjih godina nije dovoljno da bi se zaustavili trendovi starenja stanovništva, povećanja negativnog prirodnog prirasta i snažnih emigracija prisutnih posljednjih godina, a demografska kretanja i kretanja na tržištu rada postaju sve važniji čimbenici ukupnih ekonomskih trendova i u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji’, zaključuju istraživanje u Hrvatske gospodarske komore, piše ŠibenikIN.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...