nisu više što su bili

Pokazalo istraživanje; “Dalmatinac se ne mijenja. Ne moderniziraju se, zaostaju za ženama”

Arhiva AZD/Ilustracija

Nekoć su u Dalmaciji bili najnapredniji odnosi između muškaraca i žena u Hrvatskoj, ali ni Dalmatinci nisu više što su bili! Sporo se moderniziraju i najviše zaostaju za emancipiranim ženama u odnosu na ostatak Hrvatske. I uz sve to u kafićima i restoranima odvajaju se od žena, što prije za Dalmatince nije bilo zamislivo.

Daleko od emancipacije

Pokazuje to istraživanje sociologa Mirka Petrića “Muškarci u Dalmaciji: Drukčiji ili isti?” provedeno u sklopu projekta “Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive – GENMOD”, koji vodi profesorica Inga Tomić-Koludrović, ugledna sociologinja s Instituta Ivo Pilar. Ali da ne bi likovali muškarci iz drugih regija i Zagreba, nemaju se ni oni čime hvaliti. Treba proći još koje desetljeće da se većina hrvatskih muškaraca modernizira, a ne samo da javno govore da su napredni. Nacionalno reprezentativno istraživanje muškarca i žena, provedeno 2018. u sklopu projekta GENMOD, pokazuje da se žene u Hrvatskoj znatno brže moderniziraju nego muškarci, piše Večernji.hr.

– U Hrvatskoj starije žene s osnovnom školom imaju stavove o rodnoj ravnopravnosti kao muškarci srednje dobi sa srednjom školom. Muškarci u Hrvatskoj zaostaju u razvoju emancipiranih, egalitarnih stavova o ravnopravnosti muškaraca i žena. I muškarci koji su bolje obrazovani i mlađi imaju stavove kao starije žene i s nižim obrazovanjem – govori Petrić.

Socijalna antropologinja Vera Stein Ehrlich uoči 2. svjetskog rata u istraživanju provedenom u cijeloj Jugoslaviji, osim u Sloveniji, zaključila je da su odnosi između muškaraca i žena u Dalmaciji najnapredniji. No više nisu. Uz podatke dobivene anketom, Petrić je za adventa u Splitu proučavao muško-ženske odnose u restoranima i kafićima i zaključio da dolazi do sve veće segregacije muškaraca i žena.

– Sve manje zajedno provode vrijeme i druže se. Nekoć su u ugostiteljske objekte najčešće odlazili bračni i muško-ženski parovi, a često i isključivo „muška društva“. Sada je od restorana do kafića češća situacija da zajedno izlazi nekoliko žena srednje ili starije dobi bez potrebe relacije prema muškarcima.

Slično je i kod srednjoškolki i žena s fakultetom koje su se u ranijim generacijama nalazile na mjestima na kojima su se okupljali i muškarci i žene. U jednom sam kafiću u kojem se okupljaju srednjoškolke i studentice zabilježio čak 30 mlađih gošći i ni jednog muškog gosta! Jedno od “najurbanijih” mjesta s plesnom glazbom u gradskoj jezgri Splita najviše posjećuju žene, često srednje dobi.

Na vratima kafića je natpis „ ja od jutros nisam stala“, koji ukazuje i na osviještenost o položaju žena u kućanstvu gdje rade u velikoj većini sve kućanske poslove, a navečer plešu uz diskoglazbu 70-ih, preko house glazbe do aktualnih glazbenih idioma – kaže Petrić.

Usporedbom podataka za različite dijelove Hrvatske Petrić ističe da muškaraca s egalitarnim stavovima o rodnoj ravnopravnosti ima najmanje u Dalmaciji – 17,3% naspram 23,6% u Zagrebu i postocima većim od 30% u drugim regijama. Dakle, i Zagreb, gdje muškarci misle da su emancipiraniji od ostatka zemlje, u stvarnosti je nešto drugo.

Ali postotak žena s egalitarnim stavovima o rodnoj ravnopravnosti podjednak je u Dalmaciji, Zagrebu i Slavoniji (oko 32%). No, i u Dalmaciji i u cijeloj Hrvatskoj mlađe žene s više obrazovanja i većim prihodima imaju emancipiranije stavove o rodnoj ravnopravnosti nego starije s manje obrazovanja i prihoda. No kod muškaraca se često pokazuje, kaže Petrić, da visina prihoda ili obrazovanja nisu povezani s njihovim stavovima, odnosno ostaju tradicionalni. I u tom neskladu odnosa treba li se čuditi što se raspada skoro svaki treći brak? U kulturi svakodnevnog života prisutno je, kaže, nasljeđe socijalističkog razdoblja.

Vole novac u rukama

– Rasprostranjen je stav da se od žene očekuje da radi u kućanstvu tradicionalne poslove, a da ima stalan posao i u javnosti se ponaša emancipirano. U Dalmaciji muškarci ne samo da zaostaju za muškarcima drugdje u Hrvatskoj u obavljanju kućanskih poslova koji se smatraju “ženskima” nego su ispod nacionalnog prosjeka i u “muškim poslovima“ kao što su popravci u kući ili održavanje automobila. Velik dio žena u Dalmaciji zadovoljan je kad muškarci obavljaju kućne poslove koji se smatraju “muškima”. No Dalmatinci su iznad prosjeka po “plaćanju računa”, što upućuje na to da još drže ili pokušavaju držati u svojim rukama kontrolu obiteljskih financija – kaže Petrić. Zaključuje što drugo nego da je ovakvo ponašanje muškaraca i shvaćanje rodne ravnopravnosti velika prepreka društvenom, ekonomskom i osobnom razvoju, piše Večernji.hr.

 

 

Ostavi komentar koristeći Facebook