Dobro pripazite

Sredstva za čišćenje mogu biti kućni otrov za dišne puteve!

Arhiva AZD/Ilustracija

Prilikom korištenja bilo kakve opasne kemikalije prvo pročitajte osnovne podatke o njenim opasnostima. Većina ljudi se truje u vlastitom kućanstvu, a glavni krivac je nepoznavanje svojstava opasnih kemikalija, ističe toksikolog Franjo Plevišić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju.

Prosječno kućanstvo sadrži oko 62 otrovne kemikalije, kažu stručnjaci za zaštitu okoliša, a izloženi smo im svakodnevno – od ftalata, sintetskih mirisa pa do štetnih plinova iz sredstava za čišćenje pećnice.

Svi ti sastojci uobičajenih proizvoda za kućanstvo povezani su s astmom, rakom, reproduktivnim i poremećajima hormona te neurotoksičnošću.

Klor nalazimo u sredstvima za čišćenje WC-a, uklanjanje plijesni i izbjeljivačima tkanine. Iako ga uzimamo s vodom iz vodovoda, može izazvati probleme s dišnim putevima, ali i štitnjačom.

– Simptomi udisanja klora su kašalj, otežano disanje, koje se može zadržati i dan do dva nakon izlaganja. Gutanje ovakvih sredstava je vrlo opasno i moguća su teža oštećenja gornjih dijelova probavnog sustava, čak uz pojavu krvarenja. U svakom slučaju, iako posljedice nisu smrtonosne, poslije gutanja ovakve kemikalije mora se potražiti pomoć liječnika – ističe Plevišić.

Fenol ili karbolna kiselina još je jedan česti sastojak u sredstvima za čišćenje, uzrokuje slabljenje središnjeg živčanog sustava. U dodiru s kožom može uzrokovati izbijanje čireva, osip, nadutost i prištiće.

Najčešće kemikalije u sredstvima za čišćenje

Klor – Sadrže ga jaka sredstva za čišćenje. Sumnja se da može biti uzročnik kroničnog bronhitisa i astme te da narušava pravilan rad štitnjače.

Diethylene glycol – Sastojak je sredstava za čišćenje prozora. Sumnja se da može izazvati probleme sa živčanim sustavom.

Petroleum solvent – Može se pronaći u sredstvima za čišćenje podova, a može izazvati oštećenja staničnih opni.

Chlorinated phenol – Mogući sastojak sredstava za čišćenje WC školjke. Može biti krivac za oboljenja dišnog ali i krvožilnog sustava.

Formaldehyde – Čest sastojak osvježivača prostora, iritira dušne puteve.

2-Butoxethanol – Sadrže ga mnoga sredstva za čišćenje stakla i kuhinjskih površina. Potencijalno je opasan za bubrege, jetru i dišne puteve.

Perchloroethylene – Sastojak određenih sredstava za otklanjanje masnih mrlja i čišćenje tepiha. Predstavlja opasnost za  bubrege i jetra.

Phenol – Nalazi se u nekim sredstvima za dezinfekciju. Može biti uzrok problema s disanjem.

Nonylphenol ethoxylate – Sastojak sredstava za pranje rublja. Zabranjen je u zemljama EU jer se tijekom samog pranja raspada u vrlo toksične spojeve.

Izbacite kemiju iz doma, limunov sok i ocat su najmoćniji čistači

Limunovim sokom može se čistiti staklo, a dobar je i kod uklanjanja mrlja i neugodnih mirisa. Kukuruzni škrob je dobar kod pranja prozora, tepiha i za poliranje namještaja.

Eterična ulja dobra su zamjena za umjetne mirise, a mogu imati i antibakterijska svojstva.

Za problematične masne naslage možete koristiti alkoholni ocat u kombinaciji s vrućom vodom, pišu 24sata.

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar