Prije nekoliko dana održana je 15. sjednica Gradskog vijeća grada Biograda na moru. Dnevni red sjednice sastojao se od 23 točke dnevnog reda, naknadno su htjeli dodati još dvije, no zbog mogućeg nedostatka kvoruma, čime smo zaprijetili, obadvije dodatne točke su povučene.
Sjednica je interesantna po nekoliko točaka, pa krenimo redom.
Na početku sjednice postavili smo kao oporba pitanja vezana za informacije koje su se pojavile u tisku oko ustavne tužbe protiv zatvaranja odlagališta Baštijunski brig. Naime, postoji dokument Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u Republici Hrvatskoj (provedba mjere 4.1 Plana gospodarenja otpadom od 2017-2022) te Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta objavljenu u narodnim novinama (3/19, 17/19) koju je donio Ministar zaštite okoliša i energetike temeljem ovih dokumenata. U tom dokumentu je finalizirano ono što se znalo od početka 2017. godine, a to je da će se odlagalište Baštijunski brig zatvoriti 31.12.2018. godine.
Pitanje je gradonačelniku i njegovom direktoru gdje su bili zadnje 2 godine od najave zatvaranja, a kroz drugo naše pitanje smo zatražili da nas izvijeste koji poslovi na sanaciji navedenog odlagališta otpada su do sada obavljeni te tko je obavio te poslove i koliko je novčića za to isplaćeno iz gradskog proračuna u kojem je i ove godine za istu svrhu predviđeno 32 milijuna kuna. Odgovor ćemo podijeliti s javnošću čim ga dobijemo.
Ono dalje što nas je zanimalo, budući da su nedavno započeli radovi na proširenju vrtića, a iz sustava javne nabave smo doznali da se planira Dječji vrtić centar proširiti za 61,88 m2 i da će to građane Biograda koštati 1.147.385,75 kn (cijena s PDV-om) ili 18.542,11 kn/m2 (cca 2.500 €/m2). Zatražili smo pojašnjenje navedenog projekta od gradonačelnika, te nam je isti odgovorio šturo da ćemo odgovor dobiti u pisanom obliku. Kao što sam u pitanju i napisao, željno iščekujem da čujem to velebno obrazloženje za ovakav trošak. S obzirom na to da u isto vrijeme gradimo POS stanove gdje je trošak 5850 kn/m2 (750 €/m2), ovakva razlika u cijeni je začuđujuća. Zbog toga smo zatražili troškovnik izvođača radova za ovaj projekt koji je gradonačelnik prihvatio, te smo pored toga zatražili troškovnike i za još 2 projekta i to za Turističko-informativni centar, te za Poduzetnički inkubator. Još je bilo pitanja o Park šumi Soline i projektu pošumljavanja i nasipanja koje je u tijeku, te vjerujemo da ćemo o tome moći izvijestiti javnost naknadno s provjerenim informacijama.
Odmah nakon aktualnog sata uslijedila je točka o izradi 4. izmjena PPUG zbog formalnog razloga zbog kojeg Ministarstvo nije dalo suglasnost na prethodno napravljene izmjene. Naime, u kolovozu 2018. godine imali javnu raspravu o 4. izmjenama PPUG u kojoj smo ja i g. Robert Pelicarić kao županijski vijećnik predali prigovor na te izmjene. U tom prigovor apostrofirali problem luke nautičkog turizma u prostoru zapadno od postojeće trajektne luke, na prostoru na kojem se nalazi stanište zaštićene školjke losture, a koji je s dubinama od 3,5-7 m neadekvatan za planirani projekt luke nautičkog turizma upravo zbog opasnosti uništenja tog staništa losture. Nadalje, svoj prigovor smo izrazili i na prostor lokalne lučice Jaz koja je u trenutnom planu bila definirana kao sportska lučica, a odlukom koju smo donijeli na sjednici u novim izmjenama PPUG će biti komunalni vez, čime smatramo da smo uspjeli sačuvati vezove građana od davanja u koncesiju. Tu sam još napomenuo u svom izlaganju da bi prostor plaže Primorje trebali ponovno proglasiti prirodnom plažom od Villa Bassana odnosno tzv. Krivog mula do granice sa k.o. Sveti Filip i Jakov. Nadalje, pozdravio sam plan uređenja izletišta na otočić Sv. Katarina za koji sam dao prijedlog da se uredi plaža za goste s kućnim ljubimcima sa ugostiteljskim objektom za prehranu i piće, te brodskom linijom kao taxi prijevoz za goste koji bi posjećivali i koristili tu plažu.
Točka dnevnog reda koja je posebno zagolicala moju pažnju je točka u kojoj je traženo ukidanje javnog dobra u općoj uporabi za parcele 3020/319, 3020/320 i 3020/321 odnosno dio ulice Ivana Gorana Kovačića na predjelu Granda u Biogradu. U obrazloženju prijedloga odluke piše da ove nekretnine za koje se predlaže ukidanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u naravi čine neizgrađeno zemljište što nije istina jer se radi o izgrađenoj javnoj asfaltiranoj nerazvrstanoj cesti, a ne o neizgrađenom zemljištu. Po čl. 103 Zakona o cestama nerazvrstanoj cesti se može ukinuti taj status samo ako je trajno prestala potreba za korištenjem te ceste. Čime je to gradonačelnik u svom prijedlogu dokazao ili barem pokušao obrazložiti da je prestala trajna potreba za korištenjem te ceste? – apsolutno ničim. Po postojećem UPU predviđena je izgradnja nove ceste na 10 metara udaljenosti od postojeće i u tom slučaju prestaje trajna potreba za korištenjem ove ceste. Međutim, kako ista nije izgrađena nije trajno nestala potreba za korištenjem dijela ulice Ivana Gorana Kovačića, a time nisu ispunjeni ni uvjeti iz čl. 103 Zakona o cestama za donošenje ove odluke. A bez tog gradsko vijeća ne može ni donijeti odluku o ukidanju tog statusa. A donijelo je, za istu su glasali svi HDZ-ovi vijećnici, oporba je bila protiv.
Postavljamo pitanje: A zašto bi to građani Biograda desecima tisuća kuna financirali izgradnju nove ulice samo 10 metara dalje od postojeće ulice koja je izgrađena sa svom javnom instalacijom (voda, struja, telefon)? Da se razumijemo ovo se sve radi u cilju da spajanja sa međašnim česticama 3020/113, 3020/323 i 3020/322 u vlasništvu grada koje su sada premalene i tako im povećati površinu na građevinsku parcelu radi vjerojatne prodaje. No postavlja je još i pitanje, da li se tu ima još nečega. Mi sumnjamo da se ima, a vrijeme će pokazati da li smo bili u pravu, a pritom ne mislimo na projekt kanalizacije na koji je ukazano na sjednici.