Grad Zadar po digitalizaciji osrednji, na Facebooku uopće ne postoji, a jedina pohvala ide za prostorne planove
Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u ‘smart-city’ rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene i cjelovite strategije pametnog grada te su već gotovo u potpunosti prešli na digitalno poslovanje, generalno gledajući – naši su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, jednako kao što je i Hrvatska kao država po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe.
Kako je i na europskoj razini metodologija po kojoj bi se rangiralo gradove kad je u pitanju digitalna spremnost tek u začecima, tako se i priča i analize razvoja ‘smart -city’ koncepta u Hrvatskoj još uvijek baziraju na pojedinačnim primjerima i projektima. Upravo zato, kako bi stekli elementarni uvid u stanje digitaliziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, stručnjaci iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane i za unaprjeđenje digitalnog poslovanja, napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova. Ova je studija, kaže voditeljica projekta i direktorica za pametnu upravu u Apsolonu Ivana Novoselec, podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije kojom bi se na godišnjoj razini pratilo razvoj i napredak gradova.
U svojoj studiji Apsolon je gradove podijelio u tri kategorije – velike (Zagreb,Split, Rijeka, Osijek), srednje (Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula i Karlovac), te manje gradove (Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo, Vukovar.) Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu su postavili temeljem pet kriterija – dostupnost kvalitete E-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnosti gradskih podataka, participaciji građana u odlučivanju te komunikacijskim kanalima između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti podataka i vremenu u kojem se građanima odgovara na pitanja. U ovoj fazi u Apsolonu nisu ulazili u interne procese u upravi, već su se fokusirali na usluge građanima.
Nakon ovakvog indeksiranja i rangiranja, titula šampiona digitalizacije među hrvatskim gradovima pripala je Gradu Rijeci koja je time potvrdila i svoj status najboljeg grada u Smart-city kategoriji koju je osvojila u našem prošlogodišnjem velikom izboru najboljih gradova. U Apsolonu, naime, ističu kako je Grad Rijeka po najviše promatranih kriterija ostvario najveće pomake u sustavnom podizanju kvalitete svojih usluga, ali i otvaranju podataka i komunikacijskih kanala prema građanima. ‘Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj u odnosu na digitalizaciju karakterizira osobito naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima. Njezina uprava orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom svim automatiziranim uslugama i dostupnim obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje i sl.)’, ističe voditeljica projekta Ivana Novoselac.
U mnogim kategorijama, osobito onima koji se odnose na funkcionalne aspekte digitalizacije (naprednih digitalnih usluga, primjene NIAS-a i povezivanja sa sustavom e-Građani, iznimno naprednog GIS-a i sl.), Rijeku u stopu slijedi Grad Zagreb i nedvojbeno je kako su ta dva grada odmakla najdalje u odnosu na pokazatelje digitalne spremnosti, barem kada se gledaju vanjski elementi i sučelja prema građanima, navode u Apsolonu.
U grupi srednjih gradova kao digitalno najnapredniji se ističe Grad Pula koji također sustavno i na vrlo pregledan način prezentira svoje usluge i dostupne podatke svojim građanima te podiže standarde u odnosu na transparentnost i interakciju s građanima i svakako je šampion među gradovima veličine 50.000 – 100.000 stanovnika. U odnosu na kriterije koje se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se tako velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana. Velika Gorica i Zadar istaknuli su se kompleksnošću svojih geografskih informacijskih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini, piše portal Gradonačelnik.
Među malim gradovima ne može se izdvojiti izrazito dominantne digitalne šampione, no prema nalazima istraživanja u različitim aspektima digitalizacije uspješnima se pokazuju Dubrovnik, Samobor, Sisak, Koprivnica i Varaždin, navodi se u istraživanju. Među istaknutim predstavnicima ove kategorije je svakako Dubrovnik koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, Platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Brojem digitalno dostupnih usluga prednjači, pak, Grad Koprivnica, koji u mnogim kategorijama ima zavidne rezultate. Koprivnica je, izvan konteksta istraživanja, zanimljiva i po tome što posjeduje ISO 37120:2014 za uspostavu indikatora razvoja održivih gradova te redovito izvještava svoje građane o tome kako stoji u odnosu na druge gradove u svijetu. Grad Samobor, koji je osobito aktivan na društvenim mrežama i pobjednik kategorije koja se odnosu na komunikaciju na društvenim mrežama, ima vrlo preglednu i interaktivnu internetsku stranicu usmjerenu prema User experience modelu, koja već na ulazu odvojeno usmjerava i prilagođuje informacije za građane i za posjetitelje, dodatno odvajajući strane posjetitelje od domaćih. Iako to zbog specifičnog vremenskog ograničenja nije vidljivo u rezultatima istraživanja, svakako treba napomenuti kako je Grad Bjelovar iznimno proaktivan u području digitalizacije uprave – radeći na aplikativnim rješenjima za transparentnost, kao i na internim procesima digitalizacije te se može očekivati da bi ponovljeno istraživanje u značajnoj mjeri napredovao na ljestvicama. Osobito je pohvalna usredotočenost Bjelovara na digitalizaciju internih procesa, koji nisu bili predmetom istraživanja, ali preduvjet su stvarne digitalizacije usluga građanima, ističu iz Apsolona.
Najaktivniji na Facebooku, YouTube još nepoznanica
Što se tiče društvenih mreža, gradske uprave s građanima naviše komuniciraju preko Facebooka, na drugom mjestu je Twitter, a onda Instagram i YouTube. Angažman gradova u Apsolonu su mjerili prebrojavanjem objava u travnju i svibnju prošle godine, i u tom periodu 64 posto svih objava išlo je preko Facebooka, 21 posto na Twiteru, 12,5 posto na Instagramu i tek 2,8 posto na YouTubeu. Najaktivniji u svojim kategorijama su Rijeka i Pula. Konkurencija je, pak, puno dinamičnija u kategoriji malih gradova u kojoj na vrh izbijaju Samobor, Bjelovar i Dubrovnik.
Kad je riječ o Facebook stranici Grada Zadra, kažimo samo kako ona u 2019. godini – ne postoji.