Prema podacima Svjetske banke, obitelji imaju sve manje djece, a prirast stanovništva usporava u većini država svijeta. To je trend koji traje već nekoliko desetljeća, no za neke od zemalja podaci su prilično dramatični. A među njima je, na samom dnu, i Hrvatska, prenosi Index.
Stanovništvo raste ili pada sporo, ljudi žive sve dulje, a bogate zemlje, prvenstveno na zapadu, i dalje privlače mnogo imigranata. Stoga, iako gotovo pola država svijeta danas ima stope fertiliteta manje od razine potrebne za održavanje, odnosno zamjenu trenutne generacije, većina tih populacija i dalje raste.
Primjerice, u Kini stanovništvo još uvijek raste, unatoč desetljećima politike jednog djeteta i vrlo slaboj imigraciji. Ipak, trendovi sustižu i Kinu pa će stanovništvo Kine početi padati 2026., prema projekcijama američkog Biroa za cenzus.
U isto vrijeme već vidimo posljedice ovih trendova, prvenstveno na zapadu. Mađarska, Italija, Portugal, Ukrajina, Japan i 17 drugih država već se suočavaju s padom stanovništva, prema podacima iz 2017.
U Europi najvišu stopu fertiliteta ima Francuska s 1,92 djece po ženi, a slijede Švedska (1,85), Irska (1,81), Velika Britanija (1,79) i Danska (1,74). Najgore stoje Portugal (1,31), Poljska (1,32), Cipar (1,32), Španjolska (1,33) i Grčka (1,33). Hrvatska je u donjoj polovici s 1,42 djeteta po ženi.
Litva ima najveći pad stanovništva na svijetu, Hrvatska drugi najveći
No stvari su nešto drukčije kad uzmemo u obzir ne samo stopu fertiliteta nego i prirast stanovništva koji je u slučaju Hrvatske, ali i niza drugih zemalja, negativan. Portal Axios napravio je upravo to – koristeći podatke Svjetske banke, usporedio je obje varijable i poredao zemlje od najjače do najslabije po demografskim kretanjima.
Hrvatska je, s padom stanovništva od 1,2%, druga najgora – ne u Europi, već na svijetu. Jedina gora od Hrvatske je Litva koja, iako ima znatno bolju stopu fertiliteta (1,7 djece), ima veći pad stanovništva (1,4%), možda zbog toga što Litva ima još veće razmjere emigracije od Hrvatske.
Treća najgora je Latvija s padom stanovništva od 0,9% i 1,7 djece po ženi. Slijede Bugarska s 1,5 djece po ženi i padom stanovništva od 0,7% te Rumunjska s 1,6 djece po ženi i padom stanovništva od 0,6%.
I dok su istočnoeuropske zemlje, očekivano, najgore, najbolje stoje zemlje subsaharske Afrike, što također nije posebno iznenađenje. Niger tako ima nevjerojatnih 7,2 djece po ženi i stopu prirasta stanovništva od 3,8%. Druga je Demokratska Republika Kongo sa stopom prirasta od 3,3% i 6 djece po ženi, a treća je Angola sa stopom prirasta od 3,3% i 5,6 djece po ženi.
Iz Hrvatske iselilo i više ljudi nego što službeni podaci pokazuju
O katastrofalnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj već smo pisali u mnogo navrata. Podsjetimo, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2018. imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, no taj broj treba uzeti s velikom rezervom.
Samo od ulaska naše zemlje u EU iz Hrvatske je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je još u veljači u razgovoru potvrdio dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za Index rekao da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, iako točne podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj, kaže nam, nema nitko.
“U ovom trenu u Hrvatskoj sigurno ne živi 4 milijuna stanovnika, već nešto manje. Za dvije godine ćemo imati novi popis stanovništva, no nije isključeno da taj popis pokaže da nas ima više od 4 milijuna. Ne popisuju se pojedinci sami, već jedna osoba unutar kućanstva popisuje sve ostale ukućane. Pri tome ne mora dokazati da sve te osobe zaista žive u kućanstvu, već o tim osobama treba dati samo osnovne informacije. A naši ljudi vole da se zabilježi i sve one koji više ne žive u kućanstvu, već su iselili, a prijave ih jer nikad ne znaju kad će njihovim članovima koji su otišli nešto trebati u Hrvatskoj”, objasnio nam je tada dr. Čipin.