Hrvatima na radnom mjestu najviše smetaju brbljavci, njih 77 posto pronašlo je nered u WC-u iza kolega
Kažu da je pristojnost temelj svakog civiliziranog društva. Mi bismo dodali, ”i svake uspješne radne okoline”. Kako bismo doznali jesmo li i u kojoj mjeri pristojni prema našim kolegama s posla. MojPosao je proveo istraživanje ”Pristojnost na radnom mjestu”, u okviru kojeg je više od 700 ispitanika podijelilo vlastita iskustva i razmišljanja o navedenoj temi.
Postoji mjesto za napredak
Općenito gledano, možemo reći kako je razina pristojnosti na poslu dobra, iako bi se na njoj moglo poraditi. Naime, taj stav dijeli trećina naših ispitanika (37%). Ocjenu više, onu ‘vrlo dobar’, kolegama s posla dodijelilo je 28% ispitanika, dok se za čistu peticu, uz napomenu kako ”njihovi kolege znaju što je pristojnost”, odlučilo 13% osoba. Međutim, postoji i druga strana priče i ona manje pozitivna iskustva – 17% sudionika istraživanja ističe kako njihovi kolege ”jedva zadovoljavaju osnove lijepog ponašanja”, a 5% ljudi ponašanje suradnika ocjenjuje jednom riječju – užas.
Smetaju nas bahati, glasni i prosti kolege
Kad je riječ o iritantnim navikama naših kolega, najviše nas smetaju tzv. ‘brbljavci’. Ispitanici ističu kako otprilike polovica njihovih suradnika (52%) previše priča, a svaki treći kolega vodi glasne, privatne telefonske razgovore. Pri samom vrhu liste nepristojnih navika nalaze se i bahato ponašanje, kojim se može ‘podičiti’ čak 41% naših kolega, prostačenje praćeno neumjesnim komentarima (35%) te glasno puštanje glazbe u uredu (11%). Na pitanje o higijenskim navikama osoba u našoj radnoj okolini, najveći broj ispitanika, njih 86%, odgovara kako većina kolega vodi računa o osobnoj higijeni.
Neuredni toaleti, ‘krađa’ tuđe užine, spavanje na poslu
Ispitanike smo zamolili da nam, navođenjem konkretnih primjera, približe vlastita iskustva s (ne)pristojnošću na radnom mjestu. Tri četvrtine ispitanika (77%) je barem jednom ušlo u toalet u kojem je netko prethodno napravio i ostavio ”nered”, a takvi nenadani ”susreti” su učestaliji u muškim (83%) nego ženskim (76%) toaletima.
Svaki četvrti ispitanik (27%) je doživio da mu je netko pojeo užinu. Sami i nismo previše spremni na taj čin pa je tako svega 2% ispitanih priznalo krađu tuđeg obroka. Ok, ponekad se znamo poslužiti tuđim mlijekom ili kavom – takvoj aktivnosti je sklono 13% ispitanih. Što se tiče manje učestalih, ali upečatljivih, negativnih navika kolega, ispitanici su navodili:
Nepoštivanje organizacije posla i laganje da je nešto hitno, iako nije.
Spavanje na radnom mjestu.
‘Cinkanje’ šefu i zabijanje ‘noža u leđa’.
Kuhanje hrane snažnog, neugodnog mirisa u uredskoj kuhinji, za radnog vremena.
Konstantna pitanja kada planiram zatrudnjeti i otići na porodiljni.
Spremni smo upozoriti na nepristojnost
U situacijama kada se nađemo suočeni s neprimjerenim ponašanjem, ne plašimo se otvoreno ukazati na problem. U pravilu odabiremo iskreni razgovor s ‘nepristojnim’ kolegom (na taj način postupamo u 50% slučajeva), a u nešto manjoj mjeri o nečijem neprikladnom ponašanju pričamo sa zajedničkim kolegom iz ureda (25%), odnosno nadređenom osobom (21%).
U velikoj većini slučajeva (78%) taj razgovor vodimo u četiri oka, iako ima i onih koji vole ‘publiku’ i ne zaziru od rasprave pred drugim suradnicima (31%). Oni stidljiviji među nama nesuglasice pokušavaju riješiti putem e-maila (4%) ili anonimnom porukom (2%), dok zagovornici teorije prema kojoj ‘u svakoj šali ima pola istine’ na problem ukazuju korištenjem humora.
Nepristojnost utječe na odnos s klijentima
Dvije trećine osoba se barem jednom u svojoj profesionalnoj karijeri zbog nepristojnosti kolege našlo u neugodnoj situaciji pred poslovnim partnerom ili klijentom. Najčešće se radilo o osjećaju neugode ili srama koji je prošao bez većih posljedica (75%), ali događale su se i konkretnije, za posao nepovoljnije, stvari – otvoreni prigovori poslovnih partnera, odlazak partnera sa sastanka pa čak i narušavanje ili prekid poslovnih odnosa.
Što je tvrtka manja, razina pristojnosti je veća
Zaposlenici malih tvrtki ili institucija (do 19 zaposlenika) imaju najmanje problema s nepristojnim kolegama. Gotovo polovica (49%) ispitanika koji rade u malim tvrtkama ponašanje suradnika ocjenjuje vrlo dobrom ili odličnom ocjenom, dok se za takve visoke ocjene odlučuje 40% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama (od 20 do 199 zaposlenika) i 38% djelatnika velikih tvrtki (iznad 200 zaposlenika).
