Turizam će nam “ubiti” parking i bankomati; Ne, sladoled u Zadru ne košta 1200 kuna, ali imamo gadan problem

Buru reakcija podigla je priča njemačkog bračnog koji je s djecom, u želji da upiju ljepote antičkog grada i pojedu omiljenu ljetnu slasticu, na svom proputovanju svratio u jezgru Zadra.

Vijest upečatljivog naslova da su sladoled u Donatovu gradu platili 1200 kuna nadaleko je privukla pažnju. Naši ugostitelji, iako nerijetko barbarski vole oderati turiste kao da im je svaka sezona zadnja i kao da nam se gosti više nikada neće vratiti, ipak nisu toliko poludjeli. Ne, kuglica sladoleda ne košta ni 100 ni 500 kuna, ali problem imamo. Nije niti banalan niti bezopasan za budućnost jedine preživjele gospodarske grane koja još kako tako puni lokalne i državni budžet.

A krucijalni problem Zadra su – parking i bankomati.

Kako, objašnjava nam Daniel Radeta iz Udruge malih iznajmljivača kojem su se turisti iz prethodno spomenute priče obratili sa svojim neugodnim iskustvom.

Sve je počelo samim ulaskom u grad, točnije parkiranjem osobnog automobila.

– Obitelj koja je prošla jako puno kilometara da bi došla do Zadra upala je u zamku neorganizacije službe koja provodi naplatu parkinga u Zadru, gdje su jednostavno dobili za početak naplatu dnevne karte. U trenutku u kojem su pokušavali pronaći aparat koji radi da bi mogli platiti tih par sati koje bi proveli u Zadru. Za kraj, po povratku sa sladoleda ispostavilo se da im je pauk odveo auto. Naplaćena im je dnevna karta u iznosu od 150 kuna, plus odvoz pauka i kazna za nepropisno parkiranje. E sad, ovaj dio o nepropisnom parkiranju, ja to ne mogu tvrditi jer, s obzirom na to da su dobili dnevnu kartu, to bi značilo da je auto bilo propisno parkirano. Kako tvrdi Obala i lučice, parking koji je neoznačen, i kako to tvrde komunalni redari, očito dolazi do nekakve kolizije između njih i oni sami vjerojatno ne znaju što mogu, a što ne mogu naplatiti.

Da je bankomata na Kalelargi ponekad više nego šetača, otužna je stvarnost. Njihova provizija, druga je, još frapantnija strana priče.

Njemačkoj obitelji za podizanje gotovine s jednog od njih s računa je skinulo čak 300 kuna – 1200 kuna, koliko su digli s bankomata, iznosi 160 eura, a njima je naplaćeno čak 184,14 eura.

– Što se tiče tih bankomata, možemo ustvrditi samo prolaskom kroz grad da je tih bankomata sve više iz dana u dan. Samo u posljednjih godinu dana na Poluotok je postavljeno preko 70 bankomata. Oni su postavljeni radi čistog profita, ali ne onog normalnog profita, to je čista pljačka gdje se ljudima za običnu transakciju uzima i do 20 posto. Ta provizija varira, ali u iznosu od 1500 kuna taj iznos vrlo lako dođe i do 300 kuna naknade.

Kad vam gosti iz mjesta odu s ovako gorskim okusom, u vodu pada sva ljubaznost, trud i angažman privatnika kojima sezona život znači.

– Kad vam godišnji odmor počne sa svim tim problemima, nije lako. Ali ne samo turistima, nego i kompletno lokalnom stanovništvu koje tu živi. Evo ja na osobnom primjeru mogu reći, iako plaćam godišnju pretplatu za Poluotok, kao stanar nemam gdje parkirati vozilo i to je ključni problem. Poanta cijele ove priče i svih ovih naslova koji su izašli u medije je da nama kao turističkoj zajednici fali parkirnih mjesta da bi se mogli baviti turizmom.

Uspavali smo se. Računali smo da se turizam događa sam od sebe. Naučili smo da nije tako. Koje je rješenje naših problema?

– Rješenje je jedna velika garaža na ulazu u grad koja bi zadovoljila sve potrebe grada. Imali smo priliku vidjeti prošle godine brojke i statistike tih ulaza vozila na poluotok. Tako samo prošle godine, dok se nije smanjio broj parkinga u centru grada, dok nisu postavljeni čunjići oko Poluotoka, promet je bio oko 17 tisuća vozila kroz dan, s tim da Polutok ne broji više od tisuću parkirnih mjesta. A sada, ja ne znam kako Obale i lučice tumače ta svoja parkirna mjesta koja su neoznačena. Tako imate na predjelu Foše i ispod Parka dio koji je neobilježen… Tamo može stati deset auta, a može i pedeset kada se naguraju. Kako oni znaju točan broj parkirnih mjesta, to ćemo vidjeti, jer će to definitivno biti jedno od pitanja sada na sljedećem Gradskom vijeću gdje ide izvješće te firme, zaključuje Radeta.